Vladina odluka razbjesnila pčelare: Cijenom protiv kvalitete

Poželite li med i to bilo koji od bagrema, preko lipe do kestena i medljikovca u trgovini ćete za teglicu od 900 grama platiti 5,70 eura. Odluka je to Vlade koja je med stavila na popis proizvoda s ograničenom cijenom. Šokiralo je to i razljutilo pčelare koji ističu da oni po toj cijeni med ne mogu ni proizvesti.

-Po cijenama smo najpovoljniji ako uzmemo zemlje u našem okruženju, Bosnu, Srbiju, Sloveniju, Austriju, Italiju i Mađarsku. Hrvatska ima najpristupačnije cijene meda, pa zato smatramo da smo povoljni, prihvatljivi kupcima i da nema potrebe naš med svrstavati u kategoriju sumnjivih medova, medova iz egzotičnih zemalja – ističe predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.

Vladinom odlukom se, kažu pčelari, pogoduje uvozu i to uvozu jeftinog meda sumnjive kvalitete i to u situaciji kada je utvrđeno da je na europskoj razini 46 posto uvezenog meda dvojbeno i da možda uopće nije riječ o pravom medu. Potrošačima koje se tom odlukom navodno štiti tako će u još snažnijem obimu biti ponuđen upravo takav proizvod, kažu, a domaći pčelari se ionako bore s plasmanom.

Pčelari, OPG-ovci i ostali proizvođači koji med prodaju na tržnicama i štandovima izuzeti su od odluke. Ograničene cijene moraju se pridržavati jedino trgovci. Slaba je to utjeha pčelarima kada je presuđujući faktor kupnje često novčanik, a uz to već osjete posljedice odluke u situacijama kada su se uspjeli probiti na police pojedinih trgovina.

-Sada je trgovac nama postavio upit možemo li isporučiti med po toj cijeni. Jasno smo mu odgovorili da ne možemo jer nam trošak proizvodnje to ne može izdržati. To je za nas neprihvatljivo i u nekim trgovinama je počelo dolaziti do razlaza suradnje pčelara i trgovaca upravo iz tog razloga – upozorava Kocet.

 

Hrvatski pčelarski savez stoga je od Ministarstva gospodarstva zatražio micanje meda s popisa proizvoda s ograničenom cijenom pogotovo jer se mora voditi računa o tome da pčelarstvo ne znači samo proizvodnju meda, ali dodatni poremećaji u plasmanu bi pčelare mogli obeshrabriti.

-Ako ostanemo bez oprašivača, bez pčele kako ćemo proizvoditi ostalu hranu? Znamo da med možemo uvesti, ali pčele ne možemo, a ako se naša država misli orijentirati na uvozni med onda mora misliti na to da će morati uvoziti i pčele – ističe predsjednik HPS-a.

Pčelari stoga apeliraju na građane da biraju domaći med lokalnih pčelara za koje znaju da imaju pčele i da su pravi proizvođači.

-Svuda u svijetu je trend da se kupuje lokalni proizvod, pa pozivam građane naše županije da budu okrenuti svojim pčelarima i svom medu s Bilogore, Moslavine iz Slavonije. Zaista imamo živo bogatstvo i zašto ga ne koristiti, a trebamo ga definitivno više cijeniti – poručuje Vlahović.