
Tko je zapravo Sveta Barbara i zašto je njezin dan bio poseban u našem kraju
Sveta Barbara nekada je bila jedan od najvažnijih blagdana u tradicijskoj kulturi, posebno u Konavlima i Dubrovačkom primorju. Etnolog Ivica Kipre otkriva kako se ovaj dan nekada obilježavao te zašto su se uz Svetu Barbaru razvili brojni običaji i vjerovanja.
“Sveta Barbara je bila važan blagdan u tradicijskoj kulturi dubrovačkog sela. Uoči toga dana navečer pripremalo se obredno jelo uvarak ili varica, sastavljeno od sedam ili devet žitarica ili sočiva poput ječma, pšenice, leće, slanutka i raži. Time se zazivala plodnost i rodnost iduće agrarne godine,” kaže Kipre.
Uvarak se kuhao večer ranije, a jeo sutradan. Jelo se dijelilo i sa stokom.
“Dio tog uvarka davao se i stoci ujutro, također sa željom da i stoka bude rodna i plodna. Uz to su se izgovarale pjesmice poput: kuva se vara varica da se koti jaginjica. Zazivalo se sve ono što je bilo u toru i štali.”
U Konavlima je postojao i poseban tabu. “Na dan kada se jela vara, kruh se nije smio jesti,” objašnjava.
Djevojčice su uoči blagdana pripremale male posudice, takozvane varine balice, u kojima se kuhala varica, još jedan dokaz da je riječ o obrednom jelu.
Uz Svetu Barbaru vezuje se i tradicija sijanja žita.
“U dinarskim krajevima ovaj se dan tradicionalno koristio za sijanje pšenice. Danas je to više vezano uz Svetu Luciju, ali nekoć se u mnogim mjestima sijalo upravo na Svetu Barbaru.” Svetica je bila snažno povezana s prirodnim elementima.
“Sveta Barbara i Sveta Lucija imaju određene sličnosti. Obje su u vezi sa svjetlošću. Uz Svetu Barbaru veže se i obredna vatra, a poznata je i kao zaštitnica od groma i rudara. U njoj se očituju relikti pučkog vjerovanja koji su kasnije postali dio kršćanske predaje.”
U Primorju i Konavlima sačuvale su se i kratke molitve protiv groma. “U Dubrovačkom primorju bi, kad bi grmjelo, nožićem napravili znak križa i govorili Santa Barbara ne čini nam skandala. U Konavlima se govorilo Sveta Vara Barbara ne čini braći skandala ili ne čini djeci skandala,” navodi Kipre.
Spominje i zanimljivu ikonografsku poveznicu. “Barbara se ponekad dovodila u vezu s riječju barba, odnosno brada. Zato se u ikonografiji povezuje sa Svetom Kumernisom koja se prikazivala bradata.”
Iako je dio običaja nestao, posljednjih godina primjetan je povratak tradicijskih elemenata. “Posljednjih pet do šest godina ponovno se afirmiraju elementi poput kuhanja uvarka. Lijepo je vidjeti da tradicija živi, iako se širi simbolički kontekst izgubio jer više ne živimo u istim ruralnim okolnostima,” kaže Kipre.
Za kraj ističe toplinu koju ovaj blagdan nosi. “Sveta Barbara donosi svjetlost, radost, toplinu doma, obitelji i prijatelja. Sve ono što nosi ovo blagdansko vrijeme.”
