GRADONAČELNIK STEČAJNI UPRAVITELJ: Minus od 2.8 mil.€ – to je nesavjesno poslovanje. Ali…, izvući ćemo se

Prošlo je nešto više od pet mjeseci otkako Korčulom upravlja mladi HDZ-ov gradonačelnik Frano Jeričević. I sam priznaje da mu se taj period čini kraćim zbog dinamike posla, te brojnih problema i dugova koje je zatekao u gradskoj upravi.

Grad Korčula trenutačno se nalazi u najtežoj financijskoj krizi u povijesti. Bivša vlast gradonačelniku je u dotu ostavila nevjerojatnih 2,8 milijuna eura dugova, kadrovski devastiranu upravu u kojoj su međuljudski odnosi na niskim granama, te čitav niz komunalnih i infrastrukturnih problema koji Korčulu muče već godinama.

Slobodno možemo reći da je ovaj, treći od najmlađih gradonačelnik u Hrvatskoj, stupanjem na dužnost postao stečajni upravitelj, a ne gradonačelnik. Prije svega, pred njim, kao i pred stanovnicima Grada, je najveći izazov koji je jedan korčulanski gradonačelnik imao u novijoj povijesti, a kojeg najveći dio građana nije niti svjestan. Korčula, naime, nema ni sekunde vremena za čekanje, ni milimetra prostora za još jednu pogrešku!

Hoće li i kako Jeričević vratiti funkcionalnost gradskoj upravi, unatoč dugovima, kadrovskim izazovima i političkim opstrukcijama naslijeđenim od bivše gradske vlasti, upravo o tome razgovarali smo s njim  u opširnom jesenskom intervjuu.

Nešto više od pet mjeseci upravljanja Gradom je iza vas, koliko je vlast ono što ste očekivali, odnosno, koliko je ono što niste očekivali?

Očekivao sam da će biti izazovno, ali iskreno, nisam očekivao da ću naslijediti ovako ozbiljne probleme, prvenstveno financijske, ali i kadrovske. Grad je u financijskim problemima koje nisu očekivali ni najveći pesimisti, a sugrađani s pravom očekuju da sve funkcionira. Moramo ostati usredotočeni kako zatvoriti sva dugovanja, da ljudi dobiju plaće, a da pri tome poštujemo sve ugovorne obveze Grada i projekte bivše vlasti. Većina tih projekata nije isplaćena.

Kad ste preuzeli vlast, što ste točno zatekli u financijskom smislu?

Zatekao sam minus od 2,8 milijuna eura! Ne govorim o zaduženosti, ne govorim o kreditima, govorim o minusu. Ukupni godišnji prihodi Grada od svih poreza i renti u 2024. iznosili su oko 5,5 milijuna eura, a napravljen je minus od 2,8 milijuna! To znači da nam je bivša vlast ostavila financijsku dubiozu veću od 50 posto svih godišnjih prihoda! Taj minus od 2,8 milijuna eura izravno utječe na likvidnost Grada. Mislio sam da ću se, nakon što postanem gradonačelnik, baviti svojom vizijom i razvojnim projektima, a trenutačno sam stečajni upravitelj, vraćam dugove bivše gradonačelnice.

Kako je došlo do 2,8 milijuna eura duga, nije li za to „kriv“ slučaj Kalac?

Ma kakav Kalac, to su gluposti! Bivša gradska vlast za Kalac je morala isplatiti i isplatila je 200 tisuća eura, a mi govorimo o minusu od 2,8 milijuna eura!

Ukratko, što se tiče slučaja Kalac, Grad je putem kredita banke isplatio obeštećenje dužnicima, plaćene su četiri prve rate kredita u iznosu od 50 tisuća eura svaka. Država je potom taj kredit pokrila beskamatnim zajmom i to je završena priča.

Ja vas sad pitam – kako je moguće da jedan Grad poput Korčule, koji ima budžet 12,5 milijuna eura, dođe u minus od 2,8 milijuna eura? Pa to je 22 posto planiranog proračuna! I sad netko prodaje priču da je sve to zbog 200 tisuća eura? To su priče za malu djecu.

Kako je onda došlo do tolikog duga?

Zbog neodgovornog i nesavjesnog upravljanja, loše pripreme projekata na natječajima i izrazito loše financijske politike bivše vlasti. Dat ću vam konkretne primjere, evo npr. Dječji vrtić Čara.

Grad Korčula je iz vlastitih sredstava financirao više od 70 posto ukupne vrijednosti, odnosno gotovo četiri petine tog projekta! I ne samo to, potrošili smo na njega više od milijun i 200 tisuća eura, a nije predviđena kuhinja, pa se hrana za vrtićance svakodnevno autom dovozi iz Korčule u Čaru! To je nesavjesno upravljanje Gradom. Nasuprot Gradu Korčuli, dvije općine na otoku su stopirale izgradnju vrtića, jer su načelnici shvatili da bi ih model financiranja mogao dovesti pred bankrot. To je odgovorno upravljanje.

Vrtić u Čari je samo jedan projekt u nizu koji se pripremao na takav loš i neodgovoran način. Vrlo je slična situacija s dvoranom u Račišću. Tu je i vrtić u Žrnovu na kojem sam morao raditi izmjene u projektu jer nije dobro pripremljen, da ne govorim da je vrtić pri kraju, a igralište, koje nije primjereno za jasličku dob, uopće nije obuhvaćeno ni uređeno. Ista je stvar s reciklažnim dvorištem Lokva ili igralištem u Žrnovu. 

U isto vrijeme, projekt obnove kule Svih Svetih bivša je vlast više puta prijavljivala na natječaje, dva puta nije prošao jer u projektu nije predviđen pristup osobama s invaliditetom. Ti su natječaji za nas propali, mogli su se prijaviti drugi, bolje pripremljeni projekti. Znaš da projekt neće proći jer nema dizalo za invalide, a svejedno ga prijavljuješ i to dva puta? Zašto? Da bi u kampanji mogli napisati na društvenim mrežama da su nešto prijavili. Model financiranja za sve te projekte išli su na štetu gradskog proračuna i zato smo tu gdje jesmo. Ja sam, evo, već nekoliko puta bio u Zagrebu samo radi kule Svih Svetih i upornim inzistiranjem sam uspio ishoditi izuzeće dizala za invalide.

Jeste li to uspjeli, kako kažete, upornim inzistiranjem ili političkom vertikalom vlasti?

Ne libim se koristiti vertikalu vlasti. Da, vertikala vlasti funkcionira, koristim sve svoje političke kontakte što više mogu na dobrobit svih Korčulana! Međutim, vertikala vlasti kakvom je oporba predstavlja je mit. Nitko vam neće dati novac ili bilo kakvu podršku za loše pripremljen projekt, bez obzira na vertikalu.

Konkretno za kulu Svih Svetih, mjesecima sam tražio rješenje s projektantom, više puta smo angažirali konzultante, na kraju smo osmislili rješenje za koje sam vjerovao da ga ministarstvo može prihvatiti – tako je i bilo. Pa vi imate i druge općine i gradove koji nemaju famoznu vertikalu vlasti, a napreduju. Zašto? Zato što ti ljudi rade, imaju strategije, pripremaju projekte, potom sjednu u auto, idu u Zagreb, lobiraju, inzistiraju dok ne dobiju što im treba. Tako zapravo politika i funkcionira, najlakše je ofrlje odraditi posao, pa plakati kako nam zločesti HDZ nije dao što želimo i kako su drugi krivi. Upravo su nas takav pogrešan pristup i nerad doveli do dugova.

Konkretno, što sve obuhvaća dug od 2,8 milijuna?

Evo, prva stvar koja mi pada napamet, kad sam preuzeo odgovornost 10. lipnja, Zajednici sportova nije bilo isplaćeno oko 105 tisuća eura. Obveze se nisu plaćale cijelo proljeće 2024., odnosno, cijelu kampanju. Milijun eura prekoračenja je već bilo u potpunosti iskorišteno, ali obaveze Grada prema udrugama, klubovima, institucijama se nisu plaćale. Spomenut ću i pozajmice koje je Grad stihijski uzimao od TZ Korčula i KTD Hober. U medijima je bivša vlast tvrdila da pozajmice uzima za slučaj Kalac, ali to nije točno! Kao što sam spomenuo, imamo obaveze i dugove na svim projektima bivše vlasti koje smo obavezni dovršiti. Bivša je gradonačelnica nesavjesno upravljala i poslovala i zato smo u krizi.

Kako planirate vratiti dug?

Samo je jedan način, a to je povećanje prihodovne strane proračuna. Jedna od temeljnih točaka mog programa bilo je poticanje gospodarske aktivnosti. Još dok nisam imao nikakve veze sa upravljanjem Gradom, shvatio sam da Korčula može ići naprijed samo ako se otvori novim projektima i ulaganjima. Pri tome mislim na kontrolirani i održivi razvoj našeg grada s obzirom na njegovu posebnost. Sjećate se da sam u kampanji uspoređivao godišnje budžete Korčule sa sličnim otočnim gradovima po veličini i broju stanovnika te sam ukazivao da Korčula jako zaostaje za drugima? Ujedno sam kritizirao gradonačelnicu koja je prodavala gradsku imovinu kako bi krpala rupe. Sad, kad sam vidio u kakvom je financijskom stanju Grad, shvaćam da je mogla sve rasprodati i opet joj ne bi bilo dovoljno da pokrije minus.

Jasno mi je danas i da poticanje gospodarske aktivnosti neće biti dovoljno za izlazak iz ove duboke krize. Prisiljeni smo korigirati određene poreze i cijene pojedinih usluga. Jasno mi je da je to nepopularan potez koji neki moji sugrađani neće razumjeti, ali pokušat ću im objasniti da nemamo drugog izbora, da smo dovedeni pred gotov čin i da bi svako odugovlačenje uzrokovalo potpuni kolaps. Kad bi nastavili ovako, sustav funkcioniranja grada bi se kad – tad urušio. Meni ne pada na pamet raditi što i moja prethodnica – bježati od problema, gurati glavu u pijesak, glumiti da je sve u redu, lagati sugrađane u lice, smješkati im se, a Grad je pred bankrotom.

Gledajmo to ovako – trgovine, kafići, restorani, pekare… Svi su dizali cijene svojih roba i usluga. S druge strane, rasle su i prosječne i medijalne plaće čak više od tih cijena, svi su došli na svoje, a bivša vlast se ponašala kao da se to njih ne tiče. Istina, to je populistički, ali je neodgovorno prema Gradu i građanima.

Uzmimo na primjer cijenu vrtića. Mjesečni trošak jednog djeteta u Dječjem vrtiću Korčula iznosi 307 eura od čega roditelj plaća 80 eura, a ostatak plaća Grad. I to je tako od  2016. godine. Koliko su od te 2016. porasle cijene, to znate bolje od mene. U istom tom razdoblju prosječna plaća u Hrvatskoj je porasla sa 749 eura na 1.446 eura (+93%) dok je participacija roditelja u cijeni vrtića tijekom tih devet godina porasla za 0 eura. Zato vjerujem da će svaki roditelj imati razumijevanja za ovu korekciju cijene od 20 eura mjesečno. Uz napomenu da vrtić danas nudi i bolju uslugu, veći standard, više odgojiteljica, logopeda…

Ili na primjer porez na drugu nekretninu, kuće za odmor koje se iznajmljuju, a koji će se korigirati sa četiri na šest eura po kvadratu. To se većinom odnosi na one koji u našem gradu nemaju cjelogodišnji boravak. Radi se o godišnjem, paušalnom porezu, što znači da će vlasnik vikendice od, recimo, 100 kvadrata platiti 600 umjesto 400 eura i to godišnje! Govorimo o razlici od 200 eura na godišnjoj razini. Sad mi recite, u koliko dana najma zaradite 200 eura na kući od 100 kvadrata? U jednom, ako ne i manje. A pri tome smo svi svjesni da su i sami iznajmljivači posljednjih godina kontinuirano dizali cijene, a iznos poreza nije se dizao.

Brojne općine i gradovi na otoku i u županiji već su ranije korigirali taj porez, Korčula nije. Isto je i sa bodom za komunalnu naknadu kojeg ćemo korigirati s 0,64 na 1 euro.

Uz financijsku konsolidaciju Grada, poanta ovih poskupljena je i bolja usluga, čist i uredan grad, komunalna infrastruktura koja funkcionira. Sva ta sredstva su opet u službi građana.

Osim financijskog kolapsa, ističete i kadrovski devastiranu gradsku upravu, što to znači?

Kad sam preuzeo odgovornost, prvo što sam primijetio jest da su međusobni odnosi u gradskoj upravi duboko narušeni. Ne možemo imati funkcionalnu gradsku upravu ako jedni u druge nemamo povjerenja, ako nismo tim. Intenzivno radim na tome da se odnosi poprave, da se suradnja podigne i moram pohvaliti većinu djelatnika koji me u tome prate.

Vidite, plaće u gradskoj upravi su male, a posla je prilično. To je razlog zašto se nitko ne javlja na javne natječaje. U Gradu sam upoznao zaposlenike željne posla, no nisu znali što uopće trebaju raditi jer je organizacija posla bila loša što nije njihova odgovornost. Planiram podignuti plaće i podignuti intenzitet posla, pronaći model kako zadržati sve sadašnje djelatnike i zaposliti nove,  fali nam ljudi. Većina me zaposlenika podržava i razumije, no neki baš i ne.

Pretpostavljam da mislite na pročelnicu za financije Bernardu Tomić? Kakva je uopće situacija s Odjelom za financije i je li pročelnica još uvijek djelatnica Grada?

Da, Bernarda Tomić je još uvijek pročelnica, na bolovanju je dva i pol mjeseca. 

Mi smo ostali bez pročelnice baš kad se od Odjela za financije najviše očekivalo zbog enormnih dugova. Nisam imao vremena razmišljati o nepovjerenju i podmetanjima, odlučio sam reorganizirati Odjel, napraviti tzv. clean start. Okupio sam mladu, motiviranu ekipu koja uči u hodu, ali uz savjetovanje i praćenje. Ne biste vjerovali koliko su te žene predane svom poslu, dođu vikendima, praznicima, iskreno sam im zahvalan. Vjerujem da će Korčula na ovom gorkom iskustvu izgraditi jedan od najboljih Odjela za financije ikad, a na tom Odjelu je da postavi i temelje našeg rasta.

Trebaju li se Korčulani bojati za vlastite plaće, trebaju li se bojati bankrota?

Nisam htio izlaziti s financijskim problemima pred sugrađane dok nisam imao clean start. Sad,  kad imam sve podatke i kad sam donio većinu ključnih odluka vezanih za iduću godinu, mogu reći da se Korčulani se ne moraju bojati ni za plaće, ni za bankrot. Čvrsto vjerujem da ću do kraja 2026. financijski stabilizirati Grad. Ono što bi zbog toga moglo patiti jest dinamika projekata koje sam  planirao u kampanji. Ne odustajem od projekata, još uvijek mislim da ću ih sve realizirati, ali možda nešto sporijim tempom. Pokušavam izbalansirati očekivanja od samoga sebe i realno stanje stvari. Znate, jedno je govoriti o viziji svog grada kad očekujete da ćete preuzeti upravljanje Gradom barem s nulom na računu, a drugo kad osvijestiš da upravljaš Gradom koji je 2.8 milijuna eura u minusu. 

Kažete da ćete financijski stabilizirati Grad do kraja 2026. godine, ali navodno bježite od prodaje gradske imovine?

Nisam zagovornik prodaje naše imovine i ostajem pri tome, no neću dopustiti da moja uvjerenja koče Grad. Evo npr., otkup zemljišta za UPOV (uređaj za pročišćivanje otpadnih voda) za projekt Aglomeracije je zakonska obaveza svake JLS i to moramo isfinancirati, sigurno neću zakočiti tako važan infrastrukturni projekt jer zazirem od prodaje, a u proračunu ne bude sredstava. Ako baš budemo morali nešto prodavati, prvo ćemo se riješiti zapuštenih nekretnine koje sigurno nećemo staviti u funkciju u narednim godinama. Ovakve kakve su sada, one su nam samo teret.

Grad ima puno neiskorištenog kapitala kojeg treba aktivirati. Određeni broj gradskih prostora i nekretnina zjapi prazno i ne ostvaruje potencijal jer se nitko s njima nije pozabavio, nitko ih nije stavio u funkciju. Sve ćemo to napraviti prije eventualne prodaje.

Kako ste zadovoljni radom Gradskog vijeća i vijećnika s vaše liste?

Iznimno sam zadovoljan i ponosan na sve vijećnike koji su stali uz mene, to su sve ljudi bez prijašnjeg iskustva, osim našeg predsjednika Vijeća Krista Cebala koji je već iskusan. Svi su jako angažirani, pripremaju se, sugeriraju, imamo redovne kolegije, prate događanja na terenu, svatko se bavi svojom temom, organizirani smo. Najbolji je primjer vijećnik dr. Komparak koji dolazi na Vijeće pripremljen, željan rada. Već sad funkcioniramo kao tim, a vjerujem da ćemo s vremenom biti još bolji.

S druge strane, kako ste zadovoljni radom oporbe?

Na prošloj me sjednici vijećnica Možemo! Igra Šain Kovačević zamolila da ne stavljam cijelu oporbu u isti koš, tako da ću ispoštovati njenu primjedbu jer i sam vidim da je realna.

Dio oporbe, a pritom mislim isključivo na vijećnike SDP-a, ne dolaze na sjednice u dobroj namjeri i to je bilo svima jasno na prošlom Vijeću. Njihov je cilj čekati svaku moju pogrešku kako bi se mogli javno rugati i naslađivati, pritom dižući tenzije.

S druge strane, vijećnica Šain Kovačević radi za dobrobit Grada, njene su primjedbe i kritike konstruktivne, sugestije dobre. Mi se ideološki nećemo nikad složiti, ali vjerujem da ćemo uspješno surađivati u korist Korčule. Kritike mi ne smetaju, pogotovo kad su konstruktivne, dapače. S druge strane, ne razumijem čemu točno koriste primitivna i lažna podmetanja, osim hranjenju vlastitih ega i taština?