Potrošači sve češće prijavljuju inspekciji restorane koji dostavljaju hranu. “Očajna je.”

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije sudjelovao je u istraživanju kvalitete hrane iz dostave u restoranima. Tim povodom smo razgovarali s Ivanom Ljevaković Musladin, voditeljicom Odjela za hranu i voditeljicom za kvalitetu u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovao je u istraživanju o sigurnosti hrane u dostavi. Što se točno provjeravalo i analiziralo?

Ivana Ljevaković Musladin: Istraživanje o kojem govorimo pokrenuto je nakon što je zabilježen povećan broj prijava potrošača. Državni inspektorat Republike Hrvatske proveo je pojačani nadzor uvjeta pripreme i dostave hrane, a sanitarna inspekcija na području cijele zemlje provela je veliku koordiniranu akciju nadzora tri najveće platforme za dostavu hrane.

U sklopu tog nadzora uzorkovana je hrana naručena putem internetskih platformi i dostavljena od strane dostavljača, a zatim je ispitana njezina mikrobiološka ispravnost. Ukupno su u Hrvatskoj analizirana 24 uzorka dostavljene hrane. U Dubrovniku su uzeta dva uzorka gotovih jela iz objekata koji nude dostavu putem web platformi.

Rezultati su pokazali da je 10 od 24 uzorka, odnosno 42 posto, bilo mikrobiološki neispravno. Međutim, važno je naglasiti da su oba uzorka iz Dubrovnika bila potpuno uredna, što znači da su zadovoljila sve propisane kriterije. Iako se radi o manjem broju uzoraka, ovi rezultati su dobar pokazatelj da su naši objekti poštivali higijenske standarde i da su jela bila sigurna za krajnjeg korisnika.

Ovi nalazi ujedno ukazuju na to da nesukladnosti u drugim dijelovima zemlje proizlaze iz nehigijenskih uvjeta pripreme hrane u ugostiteljskim objektima. Mikro­biološka ispravnost hrane prvenstveno ovisi o higijeni prostora i osoblja tijekom pripreme. Iako dostavljači mogu utjecati na kvalitetu hrane – primjerice, ako je transport predug ili ako se ne održavaju odgovarajuće temperature – njihov je utjecaj ipak znatno manji jer nisu u izravnom kontaktu s hranom.

Postoji li način da potrošači sami prepoznaju hranu koja nije mikrobiološki ispravna?

Ivana Ljevaković Musladin: Nažalost, mikrobiološki neispravnu hranu nije moguće prepoznati golim okom. Promjene u izgledu, mirisu ili okusu javljaju se tek nakon duljeg vremena, kada je proces kvarenja već uznapredovao. Dakle, potrošač ne može odmah procijeniti je li hrana sigurna – to je moguće utvrditi isključivo laboratorijskim analizama.

Zato je iznimno važno da ugostiteljski objekti i dostavljači poštuju sve higijenske standarde i propisane temperaturne uvjete, jer jedino tako možemo osigurati sigurnost hrane od trenutka pripreme do isporuke krajnjem korisniku.