Pogledajte kako su vatrogasci na molbu gradonačelnika „obrijali“ Fortecu

Utvrda i arheološko nalazište Forteca jugozapadno od povijesne jezgre Korčule jutros je osvanula svježe „ošišana i obrijana“ zahvaljujući vatrogascima DVD-a Korčula koji su ovaj zanimljivi kozmetički zahvat obavili na zamolbu gradonačelnika.

Da je Forteca godinama zapuštena i obrasla, gradonačelnika Korčule Frana Jeričevića upozorili su njegovi sugrađani zamolivši ga da je „obrije“. Budući da se radi o prilično visokoj utvrdi, Jeričević je u pomoć pozvao DVD Korčulu.

„S vatrogascima otpočetka mandata imam izuzetno dobru suradnju. Na moju su molbu odmah izdvojili svoje slobodno vrijeme I dobrovoljno su je ‘obrijali’, hvala im što su uvijek spremni uskočiti bilo što da treba“, poručio je gradonačelnik pozivajući Korčulane da mu se slobodno obrate kad primijete slične probleme i situacije.

Forteca na šišanju nije bila godinama, a osim vatrogasaca, u akciji su sudjelovali i djelatnici KTD-a Hober koji su pokupili granje i travu.

Povijest Fortece, odnosno utvrde sv. Vlaho je, malo je reći, zanimljiva. Uzvisina iznad grada Korčule, zbog svog dominantnog položaja s kojeg se nadzire cijeli grad i središnji dio Pelješkog kanala, stoljećima je imala izniman strateški značaj. Na njenom je vrhu 1617. godine, u vrijeme Mletačke Republike, podignuta utvrda bastionskog tipa Sv. Vlaho, sagrađena u samo mjesec dana kako bi se obranio grad od prijetnje španjolske flote. Zidana lomljenim kamenom u suhozidu, formirana je u nepravilnom poligonalnom obliku s trokutastim ostacima na uglovima, što je odraz tada suvremenog bastionskog graditeljstva. Unutar nje su sačuvani i ostaci starije crkve Gospe od Vrtova, spominjane još u 13. stoljeću, čije se drugo ime sv. Vlaho sačuvalo do danas kao toponim. Tijekom britanske uprave koja dolazi početkom 19. stoljeća, usred mletačke utvrde 1813. godine sagrađena je i kula Forteca, kružna građevina koja se sužava prema vrhu i pripada tipu tzv. Martello kula, kakve su Britanci gradili diljem svog carstva. Nazivali su je Fort Wellington, dok se na austrijskim kartama i dalje vodi pod imenom sv. Vlaho. Nakon demilitarizacije u 19. stoljeću, utvrda je izgubila funkciju i postupno propadala, no zahvaljujući čvrstoj gradnji, Forteca je do danas ostala gotovo netaknuta kao nijemi svjedok vojnih, političkih i graditeljskih trendova koji su obilježili turbulentnu povijest Korčule.

Forteca je, kao i druge obrambene utvrde Korčule, skoro doživjela revitalizaciju, no sudbina je htjela drugačije. Završna konferencija projekta „Revitalizacija obrambenih utvrda Grada Korčule“ održana je 2020. godine za vrijeme gradonačelnika Fabrisa predstavljala je tada, netom prije pandemije, jedno od najambicioznijih ulaganja u kulturnu baštinu Korčule. Projekt, vrijedan više od pet milijuna kuna, trebao je povezati i obnoviti niz povijesnih fortifikacija južnog gradskog zida – od kule Svih svetih, preko Revelina, Ljetnog kina i Kneževog dvora, sve do Velike i Male kneževe kule i Fortece izvan zidina. Izrađena je kompletna projektna dokumentacija, a prezentacije arhitekata Ive Vojinovića i Petre Ivanišević Brzulje pokazale su kako bi revitalizirane kule i zidovi trebali izgledati.

Prema projektu, Forteca je trebala dobiti obnovljene zidine, nove staze, rasvjetu i sadržaje za posjetitelje, čime bi se napokon valorizirao jedan od najprepoznatljivijih korčulanskih simbola. Iako je projekt izazvao veliko zanimanje i odobrenje javnosti, nikad nije realiziran. Nekadašnji gradonačelnik Fabris još je ranije iskopao je kulu Svih svetih te potom izgubio izbore. Promjenom gradske vlasti 2021. godine, aktivnosti na projektu su zaustavljene, a revitalizacija Fortece i ostalih kula ostala je tek na razini izrađene dokumentacije i idejnih rješenja. I raskopane kule koja još uvijek zjapi u središtu grada.

Kako doznajemo od gradonačelnika Jeričevića, projekt “Revitalizacije obrambenih utvrda Grada Korčule” još je uvije „živ“, a Forteca ima ishodovanu građevinsku dozvolu za obnovu. Međutim, prioritet Jeričevića je sanirati kulu Svih svetih koja će uskoro proslaviti sedam dugih godina „otvorene rane“ na jednoj od najfrekventnijih točaka korčulanske starogradske jezgre. Na tom se projektu intenzivno radi, ističe Jeričević, tako da bi Korčulani u nekoj skorijoj budućnosti napokon mogli dočekati i njenu obnovu, a potom će na red doći i Forteca. U međuvremenu, priznat ćete, izgleda puno bolje i ljepše ošišana i obrijana.