Vratite mirise djetinjstva, naučite peći prezdravi rogač – zlatni plod juga

Miris domaćeg, toplo pečeno tijesto, pokoja jabuka i rogač koji miriše na djetinjstvo – tako bi se najkraće mogla opisati atmosfera koja ponovno ispunjava prostore udruge Deša. U sklopu Good Food Festivala, ondje se održava kulinarska radionica “Izrada kolača od jabuka i rogača”, ali iza nje stoji puno više od običnog recepta.

Voditeljica Jele Kusić kaže da su takve radionice pravi mali povratak korijenima – mjestima, okusima i uspomenama koje ne blijede.
– Sve više dolazi mladih i srce vam je puno kad vidite da se ta ljubav prema domaćem i jednostavnom nastavlja – govori s osmijehom.

Zlato sa Šipana i Konavala
Tamnosmeđi, aromatičan i pun mirisa Mediterana, rogač se polako vraća u naše kuhinje.
– Jabuke su konavoske, rogač je sa Šipana, pa moraju se voljeti, jedno i drugo! – smije se Jele.

U tom spoju, kaže, ima i simbolike – spoj mirisa juga, sjećanja na djetinjstvo i topline doma.
Rogač, poznat i kao Ceratonija siliqua, zimzeleno je stablo koje raste po cijelom Mediteranu – od Španjolske i Cipra do juga Hrvatske. Na našim otocima, osobito na Šipanu, Mljetu i u Konavlima, nekad je bio neizostavan u svakom vrtu. Njegove duge, tamne mahune sadrže sjemenke koje se stoljećima koriste u prehrani, a nekoć su bile i mjera za zlato.

– Na Cipru i u Grčkoj ga miješaju s toplom vodom i limunom, kažu da je dobar za iskašljavanje – dodaje.

Od mjere zlata do zdrave kuhinje
Ova dragocjena mahunarka ima i bogatu povijest.
– Zovu ga kruh svetog Ivana, jer se spominje još u biblijskim vremenima. Stari Grci su mjerili zlato zrnima rogača – jedno zrno, jedan karat! – kaže.
Upravo otuda dolazi i riječ karat, koja se i danas koristi kao mjera za dragocjenost. Rogač je, simbolično i doslovno, plod koji vrijedi zlata. U starim kuharicama s juga Dalmacije često se spominje u receptima za kolače, likere i sirupe, a danas ga sve češće nalazimo i u modernim zdravim desertima, granolama i smoothiejima. Njegov prah od rogača koristi se kao zamjena za kakao, a sve više malih proizvođača u Dalmaciji i na otocima ponosno ga vraća u ponudu domaćih suvenirnica i gastro priča.

Slatkiš koji liječi
Osim što oduševljava okusom, rogač je i prava riznica zdravlja. Prirodno sadrži fruktozu i saharozu, ne sadrži kofein ni teobromin, pa je idealan i za djecu te sve koji izbjegavaju kakao.
Bogata je izvor vlakna, kalcija i magnezija, a stoljećima se koristio kao prirodni lijek za probavu i dišne tegobe.
– Kad se spoji s jabukom, ne treba mu ništa više. To je kolač bez grižnje savjesti – kaže Jele.

Rogač – plod Mediterana
Dok Jele govori o rogaču, postaje jasno da je on više od sastojka. To je simbol jednostavnosti, topline i svega onoga što čini naš jug posebnim.
– Stari ljudi su bili jako pametni. Mi se sada samo vraćamo onome što su oni oduvijek znali – zdravom, jednostavnom i domaćem – zaključila je.

U svakom zrncu rogača čuva se sjećanje na djetinjstvo i miris Mediterana. A u svakoj radionici poput ove – nada da će ti mirisi ostati živjeti i u novim generacijama.