U Korčuli je voda ponovno bistra, ali društveni algoritam to još nije primijetio

O utorka, 7. listopada, voda u Korčuli zadovoljava zakonske propise o mutnoći, a iako se posljednjih dana digla prava panika zbog zamućenja izvora Prud, podaci Zavoda za javno zdravstvo pokazuju da se ne radi ni o čemu neuobičajenom ni novom.

Kako su obavijestili iz NPKLM vodovoda, u utorak su Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dostavljena četiri uzorka vode za ljudsku potrošnju. Prema provedenim mjerenjima mutnoće, svi uzorci udovoljavaju zakonskim propisima, objavili su iz Zavoda s napomenom da će cjelovito izvješće sa svim kemijskim i mikrobiološkim pokazateljima biti dostupno po završetku propisanog vremena inkubacije od 72 sata.

Zašto se voda zamuti nakon kiše?

Korčulani su ovog ljeta pretrpjeli razne izazove kad je pitka voda u pitanju, na otoku se govori više o vodi nego o vinu što je rijetkost, pogotovo za ovaj dio godine. No, je li negativan dojam javnosti kudikamo veći nego što problem zaista jest? Zamućenje izvora Prud nije znak zagađenja, radi se o pojavi koja se u krškim područjima povremeno javlja nakon obilnih kiša. Izvor se napaja podzemnim vodama koje prolaze kroz mrežu pukotina i šupljina u vapnenačkom tlu. Kad su kiše obilne, osobito nakon duljeg sušnog razdoblja, površinska voda naglo prodre u podzemlje i sa sobom povuče sitne čestice zemlje, gline i mulja pa voda privremeno postaje mutna. Takvo mehaničko zamućenje nema veze s kemijskim ili mikrobiološkim onečišćenjem – riječ je o kratkotrajnoj promjeni uzrokovanoj prirodnim hidrološkim procesima. Voda se obično izbistri u roku od nekoliko dana, a do tada se uzimaju uzorci, provode analize i po potrebi privremeno ograničava isporuka vode za piće dok se sustav ne stabilizira.

Zamućenje vode ili zamućenje razuma?

Zanimljivo je kako dio javnosti na zamućenje vode na Prudu reagira kao da se radi o tek viđenom fenomenu zbog kojega će građani trpjeti trajne i ozbiljne posljedice za život i zdravlje. Žućkasta voda koju je zaista teško popiti, vizualno odbojna, a nema ni dobar okus, ipak vas neće odvesti u bolesničku postelju, a do sad smo je imali priliku iz otočnih špina vidjeti više puta. Koliko smo je puta vidjeli u proteklih pet godina zna inženjerka Marija Jadrušić iz Odjela za vode, Zavoda za javno zdravstvo DNŽ, koja nam je ustupila službene podatke.

U proteklih pet godina, mutnoća sirove vode s izvora Prud povremeno je prelazila dopuštene vrijednosti, ali u znatno manjoj mjeri nego što se doživljava u javnosti. Godine 2021. zabilježena su tek dva blaga odstupanja, s mutnoćom od 4,1 i 4,7 NTU. To znači tek malo više od dopuštene razine zamućivanja koja je 4 NTU.

Tijekom 2022. i 2023. uopće nije bilo zamućenja. To je bilo razdoblje bez većih kiša i hidroloških poremećaja. Najveće zamućenje dogodilo se u proljeće 2024., kada je izmjereno čak 24,8 NTU pa sve do najnovijeg slučaja u rujnu 2025., kada je mutnoća iznosila 17,3 NTU.

Iako je riječ o povišenim vrijednostima, one nisu presedan – sustav se već suočavao s takvim oscilacijama nakon obilnih oborina. Ono što je danas drukčije nije voda, nego percepcija, vijesti se šire brže, povjerenje u institucije je slabije, a javnost, naviknuta na dvije godine potpuno bistre vode, svako novo zamućenje doživljava kao krizu.

Da ne bi bilo zabune, otočani su posljednjih dana svjedočili žućkasto-smećkastoj vodi dva puta, no radi se zapravo o jednom te istom zamućenju na izvoru Prud, dok se drugo događa u vodoopskrbnoj mreži. Dok su nalazi bili gotovi, a vikendom laboratorij Zavoda ne radi, Prud se već pročistio, no zamućena voda ostala je u nekim dijelovima mreže.

Na proljeće 2024. godine kad je izmjereno do danas najveće zabilježeno zamućivanje u povijesti vodovoda, subjektivna sigurnost građana nije bila uzdrmana, nije bilo panike ni izvanredne reakcije lokalnih političara i stranaka. U to je vrijeme gradonačelnica još uvijek bila Nika Silić Maroević, a zanimljivo je kako je tadašnja predsjednica Gradskog vijeća, a danas vijećnica Marija Šegedin, u tom trenutku bila članica Nadzornog odbra NPKLM vodovoda. Tabloidni naslovi u medijima su izostali kao i kataklizmične objave na društvenim mrežama, a sukladno tome i panične reakcije građana. Nitko nije prizivao filtere i cisterne, a problem se relativno brzo rasplinuo poput kratkoročnog sjećanja Korčulana. Zašto zamućivanje vode danas izaziva paniku, a prije otprilike pola godine nitko nije posebno reagirao?

Ima li lijeka?

Voda će se na izvoru Prud zamutiti ponovno, zamutit će se više ili manje, zavisi od količine padalina. Tijekom tog razdoblja provodit će se pojačano uzorkovanje i laboratorijsko praćenje, a javnost će se obavještavati o rezultatima kao što je i sad bio slučaj. Međutim, je li moguće otkloniti zamućivanja? Moguće je zamućenu vodu taložiti u spremnicima kako bi se veće čestice prirodno odvojile, moguće je i usmjeriti vodu kroz dodatne stupnjeve pročišćavanja – mehaničku filtraciju, koagulaciju i dezinfekciju. Moguće je također građanima osigurati alternativnu opskrbu cisternama dok zamućenje traje.

Ipak, kad je jedan od najdužih i najstarijih vodovoda u Europi u pitanju, takvi će projekti morati pričekati budući da nisu prioritet. Vodovodi u hrvatskoj trenutačno doživljavaju reformu pod čizmom novih zakona i pravila. Prvenstveno mislimo na obavezu okrupnjivanja, preuzimanja sustava odvodnje te izgradnje novih i astronomsko skupih kanalizacija u narednom periodu. Osim toga, direktor NPKLM-a Jakov Belić više je puta napominjao kako je temeljni prioritet vodovoda da svaki dio uslužnog područja 39, NPKLM vodovoda ima dostupnu vodoopskrbu, što još uvijek nije slučaj.

U trenutku kad čak tri četvrtine otoka Mljeta (Kozarica, Blato, Ropa, Babino Polje, Sobra, Maranovići, Prožura, Korita i Saplunara) još uvijek nemaju javnu vodoopskrbu ili kad naselja u središnjem dijelu poluotoka Pelješca (Putnikovići, Brijesta, Dančanje i brojna druga, manja mjesta) još uvijek nemaju „živu vodu“, koliko je realno na Prudu montirati skupe filtere? I to zbog pet zamućivanja u pet godina, dva u 2021., dva u 2024. i jedno u 2025. od kojih su tek dva zabilježila veće vrijednosti na NTU? Cisterna pitke vode za građane tijekom zamućivanja je odlična ideja, ali odakle je donijeti? Blatski vodovod upravo muku muči s prevelikim razinama nitrata, drugim riječima – voda je slana, morska. Netko se dosjetio vodu u cisterni donijeti iz Orebića, no radi se o istoj vodi koja je i na Korčuli.

Žeđ za političkim poenima

U svakom slučaju, na izvoru Prud voda se izbistrila prije nekoliko dana, a zamućena voda koja se u međuvremenu nataložila u vodospremama, zadržala se još ponegdje diljem vodovodne mreže, budući da se voda manje troši i sporije prazni.

Panika je, kao i mutnoća, kratkog vijeka, no s obilnim kišama i starom infrastrukturom slične će se situacije jednom ponoviti, kao što se ponavljaju unatrag dvadesetak godina. Hoće li građani ponovno reagirati na zamućivanje? Hoće i trebaju, moraju! Pitka voda koja zadovoljava sve propisane parametre je osnovno pravo svakog čovjeka, čim je to pravo imalo ugroženo, od građana se očekuje da se bune i da preispituju, to je naša obaveza. Isto tako, budući da je voda naše zajedničko dobro, svi bi zajednički trebali prestati žeđati za političkim poenima kad su takve važne teme u pitanju.

Zato bi, umjesto panike, bilo korisnije razviti naviku povjerenja u sustav, razumijevanja prirodnih procesa te konstruktivne rasprave o ulaganjima u dugoročna rješenja. Izazova i poteškoća će biti, ali način na koji reagiramo pokazuje koliko smo kao zajednica sazreli.

Foto: Ilustracija/Pinterest