IZMJENA PRAVILA Do jučer ih nismo smjeli dirati, danas nas traže da ih spašavamo, što napraviti ako uočimo još kornjačica?

Prve preporuke stručnjaka bile su ne dirati ih, sada pak poručuju da u hladnim i burnim vremenskim uvjetima mladunce treba zbrinuti! Što napraviti s malim želvama i na koji način?

Nakon što je na plaži Pržina u Lumbardi u posljednjih mjesec dana već treći put zabilježena pojava malih glavatih želvi, a posljednja pronađena kornjačica nažalost nije preživjela, u javnosti se postavlja pitanje što napraviti ako ih ponovno ugledamo?

Fenomen gniježđenja glavate želve na Pržini, koji je hrvatsku obalu u rujnu uvrstio na svjetsku kartu gnjezdilišta ove strogo zaštićene vrste, postao je izazov i za stručnjake i za lokalnu zajednicu. Nakon trećeg zabilježenog slučaja, kada je malena želvica uginula nekoliko desetaka centimetara od mora, iz Instituta Plavi svijet i lokalne udruge Adriatica stižu nove upute.

„Namjera nam je na proljeće organizirati edukativne aktivnosti i podizanje svijesti lokalnog stanovništva kako bi svi znali prepoznati tragove morskih kornjača na pješčanoj plaži, ali i što učiniti ako naiđu na ženku koja polaže jaja ili na tek izlegnute kornjačice. Gniježđenje se događa usred turističke sezone, što donosi dodatnu odgovornost zaštite plaže Pržina“, poručuju iz Instituta Plavi svijet, dodajući kako će u kampanju uključiti i Općinu Lumbarda i TZO Lumbarda.

Stručnjaci ističu kako još nije moguće reći je li riječ o jednom ili dva gnijezda, no sve upućuje kako su se na Pržini u Lumbardi gnijezdile dvije majke.

„Male kornjačice obično izlaze iz gnijezda u grupama tijekom razdoblja od desetak dana. Razlika od 20 dana između opažanja na Pržini ostavlja prostora za pretpostavku da postoje dva odvojena gnijezda“, pojašnjavaju iz Instituta posebno naglašavajući da hladnoća i vremenske neprilike mogu biti pogubne za mladunce.

„Do sada smo zagovarali da se izležene kornjačice ne diraju i usmjeravaju samo prema moru, no bura i zahlađenje krajem prošlog tjedna spustili su temperaturu zraka i mora, što im je znatno smanjilo šanse za preživljavanje. Najavljeno jugo ih pak može odvući u hladniji dio sjevernog Jadrana gdje također teško mogu preživjeti. Stoga sada preporučujemo da se, ako građani naiđu na pothlađene ili slabe kornjače, odmah obrate nama kako bismo procijenili njihovo stanje i po potrebi ih prevezli do Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju, gdje će im biti pružena stručna skrb“, poručuju iz Instituta.

Sličnog je mišljenja i Milan Vojinović, inženjer šumarstva i predsjednik Društva za promicanje i očuvanje prirodne raznolikosti Adriatica, udruge koja se na terenu bavi edukacijom, istraživanjem i praktičnim akcijama zaštite okoliša.

„Vrlo je vjerojatno da je kornjačica pronađena u nedjelju stradala od pothlađivanja. Mještani neka je ne pokušavaju sami spašavati, najlakše je i najsigurnije kontaktirati nas iz Adriatice. Mi smo tu, na otoku, surađujemo s kolegama iz Centra za oporavak morskih kornjača pri Aquariumu Pula, koji već dugi niz godina uspješno zbrinjava takve jedinke“, kazao je Vojinović.

Ovaj slučaj pokazuje koliko je fenomen gniježđenja na Pržini jedinstven, ali i koliko je važna organizirana edukacija i suradnja stručnjaka, lokalne zajednice i stanovnika.

Za sve buduće dojave o mladim kornjačicama, najbolje se javiti Milanu Vojinoviću i Adriatici, koji će potom eventualno organizirati njihov prijevoz u odgovarajući centar za skrb.

Novo iskustvo s trećim pronalaskom želvica pokazalo je da pravila nisu uvijek ista i da priroda ponekad treba našu pomoć. Dok čekamo proljeće i edukativne aktivnosti, najvažnije je da svi znamo kome se javiti i kako ispravno reagirati na vrijeme.

Foto: čitatelj, Marijana Šurković Davis