Kako su naši kapetani gradili poznatu crnomorsku luku, a u pozadini priče krije se tragična ljubavna i obiteljska sudbina

Tekst je preuzet sa službenog Facebook profila Ivana Pamića, povjesničara, publicista, autora nekoliko stručnih knjiga, inicijatora brojnih arheoloških istraživanja na Pelješcu, zaljubljenika u pomorsku i drugu povijest našeg kraja. U prvom tekstu donosimo priču o pelješkim pomorcima i njihovom nevjerojatnom utjecaju na razvoj ukrajinskog Mariupolja, grada koji je danas sinonim tragedije. U idućem nastavku donosimo jednu od najljepših, ali i najtragičnijih ljubavnih priča ovih prostora – onu o obitelji Mimbelli.

Priča o pelješkim pomorcima i njihovim jedrenjacima u 19. stoljeću dobro je poznata. Plovili su oceanima i trgovali širom svijeta, a glavna luka u Crnom moru iz koje su ukrcavali žito bio je Mariupolj na Azovskom moru, grad koji je danas, nažalost, poznat po tragičnim događajima iz nedavne prošlosti. Ukrajinski grad danas je ruševina nakon ruske opsade i neselektivnog bombardiranja.

Prvi Pelješčani koji su stigli u Mariupolj bila su 1839. braća Mimbelli iz Orebića. Ondje su osnovali tvrtku i posjedovali više od trideset jedrenjaka kojima su prevozili žito najprije u Marseille, Livorno i Barcelonu, a kasnije sve do Velike Britanije. Njihovim stopama krenuli su i Kovačevići iz Vignja, koji su u početku radili za Mimbellijeve, a potom osnovali vlastitu tvrtku s deset jedrenjaka. U Mariupolju su neko vrijeme živjeli i djelovali i drugi Pelješčani, poput obitelji Fisković i Despot. Iako se znalo da su imali velik utjecaj u razvoju grada, ljubitelje pomorske povijesti oduvijek je zanimalo u kojoj su mjeri upravo pelješki pomorci pridonijeli izgradnji i procvatu mariupoljske luke.

Upravo na temu peljeških porodica koji su djelovali u Mariupolju, Pamića je prošle godine kontaktirala ukrajinska profesorica Svitlana Arabadzhy. Ona se već dulje vrijeme bavi istraživanjem veze Pelješca i Mariupolja, a danas radi kao poslijedoktorska istraživačica na Sveučilištu u Oslu te kao izvanredna profesorica na Sveučilištu u Mariupolju , koje je, zbog ratnih zbivanja, privremeno preseljeno u Kijev. Fokus njenog profesionalnog istraživanja zadnje vrijeme je povijest grčke manjine u Ukrajini, njihov identitet i svakodnevni život, te pomorska povijest i razvoj međunarodne trgovine u lukama Azovskog i Crnog mora. Izdala je nekoliko knjiga i više desetaka znanstvenih članaka.

U početku je, piše Pamić, istražujući luku Mariupolj u 19. st. nailazila na prezimena Mimbelli i Despot za koje se smatralo da su bile talijanske porodice, dok nije ustvrdila njihovo pelješko podrijetlo. Tu su bile i porodice Fisković te Kovačević, obitelji koje su imale značajnu ulogu u razvoju trgovine žitom iz Mariupolja prema zapadu. Zbog istraživanja, Svitlana Arabadzhy je krajem kolovoza i početkom rujna posjetila Pelješac istražujući arhivu u Žrnovu, Pomorski muzej u Orebiću, da bi potom obišla i Samostan Gospe od Anđela u Podgorju, gdje joj je vodič bio Vlastimir Vekarić. Susrela se i s akademikom Igorom Fiskovićem u njegovu domu, zatim s profesoricom Maslek, urednicom Pelješkog zbornika te Andreom Šain, istraživačicom pomorske prošlosti Pelješca.

„Za mene je bila izuzetna čast što sam je uputio na navedene kontakte te mogao pratiti i pomagati u istraživanju, koje će rezultirati znanstvenim radom i baciti novo svjetlo na djelovanje peljeških pomoraca na Crnom moru. I za kraj, pelješki brodovlasnici zaista su imali veliki utjecaj na razvoj Mariupolja. Profesorica Arabadzhy otkrila mi je da su u jednom razdoblju čak 40 posto ukupnog prometa u luci Mariupolj ostvarivali brodovi obitelji Mimbelli!“, objasnio je Pamić.

Inače, priča o obitelji Mimbelli jedna je od najljepših i najtragičnijih obiteljskih ljubavnih priča ovih prostora, a donosimo je uskoro!

FOTO: Ivan Pamić