Vodosprema na 30 cm, Korčula pred potpunim redukcijama – „Borimo se za svaku litru!“

Zbog ozbiljne suše koja pogađa cijelu Hrvatsku i dio Europe, a pogotovo otoke, na radnom sastanku u gradskoj vijećnici donesena je odluka o privremenoj obustavi isporuke vode za brodare, a apel za redukcijom vode za sve otočane i dalje je na snazi!

Korčula se, poput ostatka Hrvatske i dijela Europe, suočava s ozbiljnom sušom. Zbog hitnosti situacije, jutros je u gradskoj vijećnici održan radni sastanak na temu prilagodbe i prevencije ovakvih nepogoda te očuvanja zaliha pitke vode u sljedeća dva tjedna.

Vijest je na službenoj FB stranici objavio gradonačelnik Korčule Frano Jeričević, a na sastanku su sudjelovali direktor NPKLM vodovoda Jakov Belić i voditelj održavanja cijelog sustava NPKLM-a Hrvoje Biliš, direktor KTD-a Hober Marko Milat i voditelj Odjela za lučke usluge Marko Trojan, zapovjednik DVD-a Korčula Francesko Verazza, ravnatelj ŽLU Korčula Ante Tvrdeić te direktor ACI marine Korčula Marko Skokandić.

Najvažniji zaključak sastanka je privremena obustava isporuke vode za brodare. Županijska lučka uprava Korčula i ACI marina Korčula neće isporučivati vodu svakog dana od 17 do 22 sata. Nema pranja brodova ni punjenja tankova, a ako ta mjera u naredna dva dana ne da konkretne rezultate u vodospremama – produžit će se od 17 sati do 6 sati ujutro.

Iako se Korčulanima čini da su Kriljani na rivama i jahte u marini najveći problem i uzrok suše i redukcije – zapravo je to tek manji dio problema. Suša je ozbiljno pogodila kontinentalni dio Hrvatske, ali i Europu. U Mariboru je na snazi zabrana zalijevanja vrtova i zelenih površina od 1. srpnja do 1. rujna, ako vas uhvate u zalijevanju platit ćete kaznu, a sudeći prema stranim medijima, tako je u većem dijelu Njemačke.

Kod njih je problem suša i manjak vode, objašnjava nam direktor NPKLM vodovoda Jakov Belić, kod nas je problem drugačiji. Naime, vode na izvoru Prud ima, ali je vodovodni sistem ne može distribuirati dovoljno brzo i dovoljno efikasno s obzirom na potrošnju. NPKLM vodovod magistralno je dug nevjerojatnih 220 kilometara, od Pruda sve do Lastova, uvjerljivo je najduži u Hrvatskoj i jedan od najdužih u Europi! Osim što nas je pogodila suša, potrošnja vode posljednja četiri dana ekstremno je narasla! U Orebiću, na primjer, potrošnja vode je abnormalno porasla, noćni minimum prelazi 10 litara po sekundi!

Ukratko, na Pelješcu i Korčuli troši se puno više vode nego što može proći kroz sustav, a direktor Belić je na sto muka kako preživjeti narednih nekoliko dana i sljedeća dva tjedna!

„Neće Korčula ostati bez vode, ali dijelovi Grada bi mogli. Jednostavno je, oni koji su nisko pokupe vodu, oni koji su na višoj nadmorskoj visini kao npr. Cvjetno naselje, gornji katovi hotela i slično, njima cure kapljice iz špine. Nemamo tehničke mogućnosti ravnomjerno rasporediti redukciju da malo nemaju jedni, pa malo drugi, sustav nam to ne dopušta. Zato smo pribjegli mjerama u suradnji s gradonačelnikom Korčule i drugim službama“, objašnjava direktor Belić.

Sljedeća dva dana trabakuli neće imati mogućnost punjenja tankera od 17 do 22 sata, a to je vrijeme kad je potrošnja u cijelom Gradu uvjerljivo najveća. Također, ne smiju se prati ni puniti jahte i druga plovila u ACI marini. Njima je voda uračunata u cijenu veza pa su znali zalijevati jahte samo kako bi ih rashladili. Također, dogovoreno je s Hoberom i sa ŠOK-om da se zelene površine i nogometno igralište u Žrnovu zalijevaju svaki drugi dan, a ne svaki i to za početak, a s DVD-om Korčula da se voda isporučuje samo onima koji nisu prikopčani na vodovodni sustav i kojima Vlada RH subvencionira vodu.

Belić apelira na sve otočane i poluotočane – ne zalijevajte vrtove svaki dan! Narednih nekoliko dana zalijevate povremeno kako bi preživjeli produženi vikend i još veću potrošnju od trenutačne ekstremne. Ako sve ove mjere u naredna dva dana ne donesu konkretne rezultate – redukcija će se produžiti od 17 sati do 6 ujutro, a razmišlja se o i privremenoj zabrani zalijevanja poljoprivrednih i zelenih površina. Općina Orebić jutros je zatvorila sve tuševe na plažama kojih ima baš jako puno, a inače su za kupače besplatni.

„Ako bude razumijevanja, ako svatko od nas uštedi malo vode – uspjet ćemo! Jednu stvar moramo razumjeti – vode za normalne potrebe ima, ima za tuširanje, za kuhanje, za piće, za pranje odjeće i normalno, povremeno zalijevanje. Nemamo za prekomjerno zalijevanje, za pranje auta i jahti, za takve stvari trenutačno vode – nema“, objašnjava žustro Belić.

Vodosprema Korčula 1 danas je jako nisko, na tridesetak centimetara, a na toj je vodospremi cijela Korčula, Sv. Antun i Lumbarda. Upravljanjem sustava, dio će se sačuvati za Korčulu budući da je razina vode u Vodospremi Lumbarda još uvijek zadovoljavajuća. Starost sustava i način na koji je postavljen ne dopušta da se sustav zatvori za sve jednako ili, recimo, cijeli dan jer jednom kad se sustav isprazni – iznimno ga je teško ponovno pokrenuti, objašnjava direktor Belić, a riskiraju se i hidraulički udari. Izbora nema osim molbe prema građanima da ne zalijevaju i da ne troše vodu osim za tuširanje i kućanske potrebe.

Belić nam također otkriva kako su djelatnici NPKLM vodovoda svaku noć na terenu, naime, traže puknuća i gubitke. Sinoć su, na primjer, detektirana i jutros sanirana dva manja puknuća u Lumbardi. Na otok dolaze ponovno i djelatnici tvrtke Rudan d.o.o. iz Žminja, Istre, a radi se o firmi koja je specijalizirana za pronalaženje i sanaciju gubitaka. Sa sobom donose kamere, sonde, geofone i detektore metala s kojima brže i efikasnije pronalaze, a potom i saniraju puknuća. Bili su i prije 15 dana, ističe Belić – „Borimo se za svaku litru!“, poručuje, no značajnijih puknuća na sustavu za sad nema.

Najlakše bi bilo da je problem u gubicima, odnosno puknućima na cijevima ili da je problem punjenje i pranje brodova, no nažalost, problem je puno veći. Abnormalnu potrošnju, dosad neviđenu na ovom području, mjerimo u litrama u sekundi. Tako je u Općini Orebić potrošnja sedam do osam litara veća nego inače, a u Korčuli pet do šest.

Zadnja ovakva slična vodna kataklizma zabilježena je 2017. godine kad je i odlučeno da će se graditi nova procrpna stanica Trstenik. U tom je trenutku to bilo najjeftinije i logično rješenje, za milijun i pol eura izgrađena je nova procrpna stanica koja je trebala pumpati dodatnih 25 litara po sekundi u sustav za zapadni dio Pelješca (Općina Orebić) i otok Korčulu. To bi sad, u ovom trenutku, bilo dovoljno i nikakvih redukcija ne bi bilo. Procrpne stanica Trstenik je završena i otvorena nedavno, u lipnju, no vode za pupmanje nema! Što se u međuvremenu dogodilo?

Od ideje do realizacije, a govorimo o osam godina, voda u Vodospremi Janjinja iz koje je prosrpna stanica Trstenik trebala pumpati vodu, je nestala jer se na NPKLM sustav širio, na njega se u međuvremenu priključio Nacionalni park Mljet i naselja Žuljana, Dubrava, Putnikovići i Dančanje. Osim toga, krenula je pojačana izgradnja na području Sresera i Drača te protošnja abnormalno raste. Zato je u planu, otkriva nam Belić, za sljedeće ljeto rekonstruirati crpnu stanicu Sreser kako bi mogla stvoriti dodatne zalihe vode za Orebić i Korčulu te dalje za Lastovo. Na tom se projektu već radi, u prvoj fazi koštat će oko milijun i pol eura, no konačna cijena se u ovom trenutku ne zna.

Iz toga proizlazi pitanje kako pristupiti ovom problemu, odnosno, za koji period se razmišlja o cjelovitom rješenju? Pitanje je kolika će biti potrošnja za godinu, pet, deset? Potrošnja abnormalno i ubrzano raste, grade se nove vile, apartmani, bazeni su postali standard, a zelene površine ogledalo turističkih naselja, ljudi se sve više bave poljoprivredom, sve je više maslinika, vinograda (…), a sustav ostaje isti!

„U prvih šest mjeseci ove godine potrošeno je 230 tisuća kubika više vode nego lani na nivou cijelog NPKLM sustava! Samo u lipnju, potrošeno je više od 50 tisuća kubika više vode nego u istom periodu prošle godine. Potrošnja toliko raste da sustav to ne može pratiti“, zaključuje Belić.

Gradska i županijska vijećnica Igra Šain Kovačević na svom je FB profilu podijelila zanimljivu ideju da se zakonima inzistira na gradnji gustirni, privatnih cisterni za vodu.

„Dok se grade kuće za odmor, a davali su se i poticaji za bazene, nikome nije palo napamet zakonski uvjetovati gradnju kuća za odmor s vlastitom gustirnom“, napisala je Šain Kovačević ističući kako bi to bilo održivo rješenje.

S tim se slaže i direktor Belić, mnogi su Korčulani i Pelješčani stare gustirne pretvorili u – apartmane, što je krucijalna pogreška. Gustirna je zlatna rezerva vode pogotovo na otocima i na Pelješcu, to bi za gradnju vila s bazenima trebao biti uvjet.

No, što je tu je, problem postoji i treba ga riješiti. Belić nam ističe kako se Vodosprema Hober već malo napunila vodom što je dobar znak, pretpostavka je da bi trebala izdržati do večeras kad kreće obustava isporuke vode za plovila od 17 sati. Ne bude li konkretnih poboljšanja, kako smo već napisali, krenut će se u nove redukcije.