Procvjetalo stotine agava na jugu, biljke koja umire cvjetajući, fenomen koji se vidi jednom u životu

Od Cavtata i Dubrovnika, preko Mljeta, Pelješca i Korčule pa sve do Zadra i Šibenika, srpanj je obilježio nesvakidašnji prizor, stotine agava procvjetalo je u isto vrijeme priredivši prirodni spektakl koji se u životu biljke, ali često i ljudi – događa samo jednom.

Procvjetala je agava. Ne zvuči osobito spektakularno? Razmislite ponovno! Ovoj biljci često trebaju desetljeća, pa čak i čitav životni vijek da bi izbacila svoj prvi i posljednji cvijet. I upravo je to ono što ovu pojavu čini posebnom. Jer kada jednom procvjeta, agava završava svoj biološki ciklus i polako umire.

U cijeloj južnoj Dalmaciji, od Cavtata, Dubrovnika, Mljeta, Korčule, Pelješca pa sve do Zadra i Šibenika, dogodio se prirodni fenomen – gotovo u isto vrijeme, početkom srpnja, procvjetalo je na stotine agava. Agava je vrsta meksičkog „kaktusa“ kojeg su pomorci donijeli prije nekoliko stotina godina i sadili kao ukrasne biljke uz suhozide, putove, dvorišta i strme padine.

Agava (lat. Agave) potječe iz sušnih krajeva Meksika i jugozapadne Amerike, ali se tijekom stoljeća proširila diljem Sredozemlja pa tako i na hrvatskoj obali. Iako se često misli da je kaktus, botanički spada u porodicu šparogovki (Asparagaceae). Postoji preko 200 vrsta agava, a najpoznatija je Agave americana, koja se najčešće viđa na Jadranu.

Agava živi dugo, no cvate samo jednom. Treba joj od 20 pa čak do 100 godina da procvatu, a nakon cvjetanja i cvijet i biljka trajno ugibaju. Ima nešto poetično u toj priči budući da u trenutku kad je najljepša, biljka daje svima do znanja da je svoju svrhu obavila i da joj je dosta ovozemaljskog života. Svjedočiti trenutku cvjetanja agave sigurno je trenutak vrijedan divljenja, baš kao što i na grčkom “agauos” izvorno znači – ona je uzvišena, vrijedna divljenja.

Procvat agava (Agave americana i srodne vrste) ove godine u cijeloj Dalmaciji mogao bi biti rezultat kombinacije nekoliko prirodnih i klimatskih čimbenika. Iako agave ne cvjetaju redovito jer su monokarpne biljke, što znači da cvjetaju jednom u životu, kada se u nekom razdoblju posade brojne jedinke iste dobi, mogu u isto vrijeme ući u fazu cvatnje. Zašto su baš ove godine procvale – ostaje tajna, a vjerojatno je riječ o kombinaciji više faktora.

Budući da agave obično cvatu nakon 20 do 30 ili čak i više godina, moguće je da su mnoge od tih sadnica dosegle istu životnu fazu i sada cvjetaju istovremeno. Agavama pogoduje suho i toplo vrijeme, a posljednjih godina klima u Dalmaciji postaje sve blaža zimi i sve toplija ljeti. Klimatske promjene i dugotrajne suše mogu ubrzati reproduktivni ciklus biljaka kao što je agava, “natjeravši” ih da uđu u fazu cvjetanja. Agave mogu cvjetati ranije ako su izložene stresu poput suše i ekstremne topline čiji smo svjedoci, gotovo smo dva mjeseca bez kapi kiše i nadamo se lošoj prognozi za vikend. Cvatnja u tom slučaju može biti pokušaj očuvanja vrste kroz stvaranje potomstva.

Agava za sobom ostavlja mnoštvo mladica i izdanaka iz kojih nastaju nove biljke i tako se kontinuirano širi. Cvjetna stabljika može narasti i do 10 metara visine. U prirodnom staništu u Meksiku agavu oprašuju čak i šišmiši, a svojim dubokim korijenom pomaže u sprečavanju erozije tla te dobro raste i na kamenitim podlogama.

Inače, biljka ima jako oštar trn, nekad u prošlosti se koristio u kućanstvima kao igla za šivanje rana. Od agave se pravi i glasoviti gel za hidrataciju, ali i tradicionalna, meksička čipka, a ima je i u Dalmaciji. Tanke, bijele niti izvlače se iz svježeg lišća agave, ubranih u određeno vrijeme u godini i obrađuju na specifičan način dok ne postanu spremne za tkanje. Ova čipka nije samo ukras, ona je kulturno blago koje je prepoznala i UNESCO-va lista nematerijalne svjetske baštine. Svaka nit, svaki uzorak, nosi u sebi generacije žena koje su kroz stoljeća prenosile znanje s jedne na drugu.

Ipak, najpoznatiji, a rekli bi i najomiljeniji proizvod od agave jest – tekila! U Meksiku se od fermentiranog soka plave agave (Agave tequilana) proizvode tekila i mezcal, pića s tisućljetnom tradicijom. Da bi se dobila prava tekila, biljka mora rasti barem 7–8 godina, a srce biljke (tzv. piña) se peče i destilira. Agava je u Meksiku sveta biljka, povezana s božanstvima, ritualima i identitetom.

Privlačit će agava poglede još neko vrijeme, njezin cvijet može trajati i do mjesec dana. U tom razdoblju treba privući kukce koji će obaviti oprašivanje. I dok mi zastajemo zadivljeni kraj ovih biljnih diva, one u tišini završavaju svoj ciklus, priznajemo, uz puno pompe. U svakom slučaju, lijep prizor i poziv svima da zastanu, pogledaju u visinu i možda i sami fotografiraju svoju agavu u cvatu. Prizor kao da poručuje – život je čudo, čak i kad ga gledamo kako završava.

Fotografije su snimljene na Pelješcu i na otoku Vrniku, ako imate svoju fotografiju agave, podijelite je s nama u komentarima na FB.

Foto: Ivan Pamić, Mateo Suhor, Sunčana Žaknić, Barbara Šestanović, Ante Mrgudić