Ima li punjenje vodospreme brodova u Luci Korčula utjecaj na slabiji pritisak vode na Cvjetnom naselju?

Na društvenim mrežama dio stanovnika korčulanskog Cvjetnog naselja žali se na pritisak vode iz špine pitajući se kako će izdržati sezonu kad voda već u lipnju slabo otječe, prozivaju Županijsku lučku upravu Korčula i NPKLM Vodovod.

Slab mlaz iz kućnih špina u kasno poslijepodne onemogućava normalno funkcioniranje kućanstava, uvjeren je stanovnik Cvjetnog naselja, ali i kvalitetno bavljenje turizmom, a strahuje i od požara, odnosno da ga bez pritiska vode neće moći ugasiti. Budući da se radi o ozbiljnoj i važnoj temi, zaputili smo se u NPKLM vodovod, u ured direktora Jakova Belića, kako bi dobili odgovore i eventualna rješenja.

Problem pritiska vode za gornji dio kućanstava na Cvjetnom naselju postoji otkad je vodovodna mreža i vodosprema izgrađena, a to je otprilike oko 40 godina. Vodosprema se nalazi na 59 metara nadmorske visine, a najviša kuća Cvjetnog naselja na 40 metara. Ako uzmemo u obzir da je u kontekstu hidrostatskog tlaka vode deset metara visinske razlike otprilike jedan bar pritiska, automatizmom u toj najvišoj kući, da nitko ne troši vodu, pritisak vode može biti oko bara i pol. Kuće na 35 metara nadmorske visine, s visinskom razlikom od oko 20 metara, imaju pritisak vode od dva bara. Kako bi slikovito objasnili koliko je bara dovoljno jednom kućanstvu za normalno funkcioniranje, usporedit ćemo s potrebama vatrogasaca, odnosno s gašenjem požara. Za vatrogasce je na hidrantima potrebno osigurati dva i pol bara i deset litara protoka vode u sekundi kako bi uvjeti za gašenje bili zadovoljeni.

To znači, objašnjava direktor Belić, da je kućanstvu potrebno osigurati minimalno dva bara pritiska vode. Bilo je upita za priključak na najvišim dijelovima naselja za potrebe zalijevanja vrta, konkretno na 43 metra nadmorske visine, no isporučitelj je, a to je vodovod, na satu izmjerio pritisak od bara i pol i ugovor za priključak nije mogao biti sklopljen. To je problem stare vodovodne mreže koji se može riješiti na dva načina – može se izgraditi nova vodosprema na 70 metara nadmorske visine što je prilično skupa i trenutačno nadrealna investicija ili se problemu može pristupiti na nekoliko dostupnih načina.

Kako bi vodovod uopće pristupio rješavanju slabog pritiska vode potrebno je napraviti prvi korak, a to je pismeni prigovor NPKLM-u nakon čega isporučitelj izlazi na teren i mjeri pritisak vode na vodomjeru, odnosno vodovodnom satu. Do trenutka razgovora, ističe Belić, NPKLM nije zaprimio niti jedan prigovor o slabom pritisku vode na Cvjetnom naselju.

Ipak, to ne znači da problema nema. Kad su idealni uvjeti, a to je što manja potrošnja, kućanstva Cvjetnog naselja na 30 metara nadmorske visine imaju pritisak oko dva i pol bara što je i više nego dovoljno. Međutim, govorimo o pritisku u prizemlju objekta, a na naselju su i zgrade koje imaju po nekoliko etaža.

„Obaveza isporučitelja, u ovom slučaju NPKLM vodovoda, jest osigurati pritisak od minimalno dva bara u prizemlju objekta. Pritisak se mjeri manometrom na vodovodom satu. Isporučitelj nije obavezan osigurati pritisak za gornje etaže zgrade, to je obaveza vlasnika objekta. Postoji hidropak, odnosno pumpni sustav koji se ugradi iza sata i koji pojačava tlak vode za gornje etaže, a radi samo dok je odvrnuta špina“, objašnjava Belić.

Radi se o pumpnom sustavu koji se koristi za sve zgrade pa i one koje imaju, recimo, 30 katova. Zamislite da je za zgradu od 30 katova osiguran pritisak vode u prizemlju od deset bara – eksplodirale bi cijevi. Hidropak su već ugradili neki iznajmljivači na Cvjetnom naselju kako bi gornje etaže objekta imale kvalitetan pritisak vode, a u Hrvatskoj se cijena takvih uređaja kreće najčešće od 300 do 500 eura.

Obaveza vodovoda je da na prigovor odgovori mjerenjem pritiska na satu, da ga eventualno odmulji i predloži konkretno rješenje. No, kakve veze s pritiskom vode ima ŽLU Korčula?

„Nikakve, Lučka uprava nikakve veze nema s pritiskom vode. KTD Hober je koncesionar ŽLU Korčula za lučko područje, djelatnici Hobera kupe i naplaćuju odvoz otpada te isto tako nude i naplaćuju uslugu punjenja vode za plovila, trabakule, brodove…“, ističe Belić.

Utječu li brodovi koji uplove u Korčulu i pune spremnike vode na pritisak iz špine na Cvjetnom naselju je pitanje koje je zaintrigiralo i direktora Belića pa se odlučio s njim dodatno pozabaviti. Naime, kako Belić doznaje, brodovi se pune najčešće u kasno poslijepodne, prije mraka i to dva broda na istočnoj i dva broda na zapadnoj rivi istodobno. Svaki se brod prosječno puni po tri sata te potroši otprilike šest kubika vode. To je 24 kubika vode u tri sata, može li to utjecati na tlak vode u gornjim zonama Cvjetnog naselja?

„Radi se o velikoj količini vode isporučenoj u kratko vrijeme i to otprilike od 19 do 21 sat kad je i inače pojačana potrošnja tijekom sezone. Obratili smo se specijaliziranoj firmi koja za NPKLM radi vodovodne i hidraulične projekte, zatražili smo da stručno ispitaju i izračunaju ima li punjenje brodova u Luci Korčula utjecaj na vodoopskrbu gornje zone najviših dijelova Korčule, a to je Cvjetno naselje. Kažu da utjecaja ne bi trebalo biti, ali nisam uvjeren, treba uzeti u obzir i dodatne parametre, cijevi itd. Uglavnom, izračun ćemo imati do sljedećeg tjedna“, najavio je Belić.

Prikaže li izračun da punjenje brodova ima utjecaj na pritisak vode, direktor Belić najavljuje da će Hoberu predložiti drugačiji vremenski režim punjenja brodova. Naime, od 19 do 21 sat je vrijeme najveće potrošnje, vrijeme kad Korčulani, gosti i turisti dolaze s plaže, kad se zalijevaju vrtovi i kad se ljudi tuširaju i pripremaju za večernje aktivnosti. Brodovi se mogu puniti i tijekom noći kad je automatizmom potrošnja manja. No, detalje ćemo doznati sljedećeg tjedna.