Kandidacijske liste s juga zemlje pri vrhu su popisa spolne neravnopravnosti, ovdje ‘pate’ muškarci

Dubrovačko-neretvanska županija, nakon Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Osječko-baranjske, pri vrhu je liste županija u kojima je za svibanjske izbore prijavljeno manje žena, odnosno muškaraca na izbornim listama. Načelo ravnomjerne zastupljenosti muškaraca i žena na listama na jugu Hrvatske nije poštovano na 28 kandidiranih lista.

Zakon kaže da zastupljenost jednog spola na listi ne smije biti niža od 40 posto za što se predlagatelji lista i kažnjavaju novčanim kaznama. Ako liste imaju manje žena ili muškaraca kandidata, kazne iznose od 2654,46 eura za izbore za općinska vijeća, te 5308,91 eura, ako se radi o izborima za gradska vijeća ili županijske skupštine.

I dok je većina lista u problemu zbog manjka žena, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji evidentirane su i dvije liste koje nemaju dovoljno muškaraca. Obje su liste za gradsko vijeće i to jedna za dubrovačko, a druga za korčulansko. Tako na listi stranke Centar za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika koju predvodi Viktorija Knežević ima 14 žena i “samo” sedam muškaraca. Lista Možemo za korčulansko Gradsko vijeće na čelu s Igrom Šain Kovačević, među kandidatima ima devet žena i četiri muškarca.

Bez obzira na vjerojatno najbolje namjere zakonodavca, princip spolne ravnopravnosti više je nego dvojben. Zašto zakonodavac, primjerice, nije propisao koliko kandidata treba biti iz kojeg kvarta, kad se radi o većim i srednjim gradovima? Ili kakvu trebaju imati naobrazbu, recimo, barem 20 posto VSS. Dovoljno je da nisi kažnjavan pa eto te na listi.

Zašto po tom principu na listi brojnih stranaka umirovljenika ne bi propisali da treba biti barem 30 posto osoba mlađih od 50 godina, a oni preko 80 su OUT (kao u Vatikanu)?

Nisu li svi građani ravnopravni bez obzira na spol i na desetke drugih razlika kao što su one u godinama, visini, frizuri, ljepoti… Nama se čini da jesu i tako tretiramo sve s kojima radimo ili se s njima družimo, ne gledamo spol, boju kože, obrazovanje, tražimo sasvim druge osobine baš kao što bi ih sada trebali tražiti birači uoči lokalnih izbora.