[FOTO] ZABORAVLJENI BISER Što se događa s Kulom Svih svetih, umjesto atrakcije – smetlište

Kula Svih svetih zatrpana je u 19. stoljeću kako bi se napravila šetnica Rampada, potom je iskopana 2019. godine kako bi se započelo s arheološkim istraživanjima, a šest godina nakon, drveno-željezni most još uvijek stoji poput flastera na otvorenoj rani na najatraktivnijoj lokaciji korčulanske starogradske jezgre. 

Kakva će biti sudbina raskopane kule Svih svetih jedno je od najneizvjesnijih pitanja Korčulana danas. Ako pogledamo u prošlost, u jednom su je stoljeću zakopali, u drugom su je otkopali, a najatraktivnija lokacija starogradske jezgre na početku (ili na kraju) Šetališta Petra Kanavelića, ulice u kojoj je većina korčulanskih restorana, zjapi otvorena čekajući bolje dane. 

U 19. stoljeću, Korčulani su od Austrije dobili na skrb gradske zidine koje više nisu bile od vojnog značaja. Zidovi visine do osam metara rasformirani su kako bi se povećao protok zraka i kvaliteta života, a napravljena je i tada nova šetnica Rampada zbog čega je kula Svih svetih zatrpana. 

Dva stoljeća nakon, bivši gradonačelnik Korčule Andrija Fabris u svibnju 2019. godine započinje s arheološkim istraživanjima na spomenutoj kuli. Radovi su koštali oko 400 tisuća kuna, a projekt Revitalizacija obrambenih utvrda Grada Korčule težak pet milijuna kuna trebao je kulu pretvoriti u turističku atrakciju sa staklenim, prozirnim svodom po kojem će ljudi istodobno šetati i gledati šuplje tijelo kule pod nogama pretvoreno u muzej. Most je napravljen kao privremeno rješenje koje će, izgleda, dočekati još jedne lokalne izbore. 

Fabris je u međuvremenu izgubio izbore i gradonačelničku fotelju, a sudbina kule Svih svetih došla je u ruke gradonačelnice Korčule Nike Silić Maroević. Ona je u listopadu 2022. godine najavila prijavu kapitalnog projekta obnove Južnog zida na natječaj NPOO-a u vrijednosti do 50 milijuna kuna koji je obuhvaćao i revitalizaciju kule. Projekt Južni zid prijavljen je na poziv Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti – GRUPA 1 kojim se potiču ulaganja u razvoj ili prilagodbu javne turističke infrastrukture.

Projekt se nastavljao na Fabrisevu ideju revitalizacije obrambenih utvrda Korčule budući da je za vrijeme njegovog mandata izrađena projektna dokumentacija za revitalizaciju Velike kneževe kule, Fortece i bastiona, kule Revelin i ulaza u gradsku jezgru, južnog gradskog zida, Ljetne pozornice (kino) i Kneževog dvora te sporne kule Svih svetih. 

Kako nam je tada ispričala gradonačelnica Silić Maroević, Fabrisov projekt revitalizacije i dalje je važeći, naziv cijelog projekta je Južni zid, a njegova cjelokupna vrijednost, misli se na radove i opremanje, vrtoglavih 120 milijuna kuna. Fabris je još 2020. javnosti prezentirao simulaciju projekta koji se oslanja na južni zid sačuvan u većem dijelu. Najavljeno je kako se zid može, bez većih poteškoća, revitalizirati u stilu dubrovačkih zidina koje su ujedno i šetnica. Od kule Svih svetih zid se nastavlja na kulu Revelin, Ljetno kino, Veliku i Malu kneževu kulu, a projekt obuhvaća i Fortecu koja je van grada. Najavljivalo se da će se Kula Svih svetih natkriti staklom i dekorativnim betonom, uključivat će ugostiteljski objekt i izložbeni prostor s maketom grada Korčule, replike topova i klupe s led rasvjetom. Obnovljeni južni zid vodit će do izložbenog prostora kule Revelin i ulaza u starogradsku jezgru, a potom i do revitaliziranog Ljetnog kina. 

U Velikoj kneževoj kuli predviđen je, između ostalog, i scenski prostor, u Kneževom dvoru interpretacijski centar viteških plesova, moreške i glazbe, a najavljena je i obnova bastiona i Fortece. To se, naravno, neće sve moći napraviti jednom prijavom na natječaj, objašnjavala je gradonačelnica Silić Maroević u listopadu 2022. godine, 50 milijuna kuna obuhvatit će samo dio projekta, a zbog iskopanog stanja kule Svih svetih, gradonačelnica je bila uvjerena kako će ostvariti više bodova pa će i prva na natječaj. 

Famozni NPOO ipak nije bilo slamka spasa za kulu Svih svetih, ali ni za druge obrambene utvrde Grada Korčule, a projekt je s vremenom pao u zaborav. Dva mjeseca nakon što je najavljena njegova prijava, a govorimo o prosincu 2022. godine, objavljeno je kako most na kuli Svih svetih nije siguran za korištenje pa je jedno vrijeme bio zatvoren. KTD Hober je, u namjeri da provjeri sigurnost, od ovlaštene tvrtke zatražio izradu atesta. Izrađivač atesta je izradio preliminarni proračun utvrdivši da mostu nedostaje nekoliko upornja, odnosno oslonaca, a građani su zamoljeni da koriste manji, bočni most sa strane. S vremenom je most dodatno osiguran.

Drveno-željezna konstrukcija koja premošćuje kulu Svih svetih na istom je mjestu i dandanas. Ono što je trebala biti turistička atrakcije teško se više može tako nazvati. 

Osim što izgleda nesigurno i neuredno, arheološkim iskopavanjima otkrivene stepenice u trbuhu kule i drugi detalji unutrašnjosti kule ostali su na milost i nemilost suncu, kiši, vjetru i morskoj soli i to dugih šest godina nakon iskopavanja. Uglovi prastare kule često su puni smeća. Nedavno je spomenuto kako postoji stanovita građevinska dozvola vezana za kulu Svih svetih, gradonačelnicu smo nekoliko puta pitali je li to istina, o kakvoj se dozvoli radi i što je uopće u planu s kulom i projektom Južni zid, međutim, odgovora nema.

Dora Lozica