[FOTO] Poklanjamo vam vodič za meduze: Kako ih raspoznati i koje izbjegavati

Povodom Dana planeta Zemlje koji na današnji datum obilježavaju milijarde ljudi diljem svijeta, donosimo vam vodič za meduze koje ste ovih dana susreli na obalama otoka Korčule, ali i diljem županije.

Osim što se na današnji dan intenzivno skreće pozornost na brigu za okoliš, slavi se i bioraznolikost naše planete, a meduze, kao i brojna druga morska bića, nisu baš najugodnije za ljude što ne znači da ih ne trebamo očuvati i razumjeti. Međutim, nije sve što običnom promatraču ili kupaču izgleda kao meduza baš žarnjak pa smo vam odlučili otkriti kojih se morskih životinja trebate kloniti, a koje možete čak i dotaknuti.

U pomoć smo zvali Vlada Onofrija, doktora znanosti i jednog od najpoznatijih hrvatskih biologa, dokazanog stručnjaka za morski svijet koji nam je otkrio detalje o meduzama.

SALPA MAXIMA

Ove godine svjedočimo neobičnom fenomenu želatinastih morskih životinja koje plutaju u moru povezane u dugu liniju. Iako na prvu izgledaju kao meduze, zapravo uopće nemaju veze sa žarnjacima.
„Ove godine ima puno salpi maxima, nemaju veze s meduzama. Imaju prozirno tijelo s crvenom točkom koja podsjeća na trešnju. Ta točka je želudac. Iako se radi o samostalnoj jedinki, one žive u kolonijama, linija može biti duga do osam metara pa čak i više! Ove ih godine ima puno, no zapravo su česte u ovo doba kad u Jadran ulaze kurenti s otvorenog mora pa ih donesu. Postoji i manja Thalia democratica, također ih možete vidjeti u nizu, a na obali ih često valovi raznesu. Nisu baš niti malo opasne za ljude“, objasnio je Onofri.

Jedna salpa maxima može narasti do desetak centimetara, a kolonije u koje se udružuju impresivan su prizor u moru. Pripadaju skupini pelagičnih plaštenjaka, pokreću se neprekidnim pumpanjem vode kroz tijelo, a hrane filtracijom. Onofri nam otkriva kako mogu filtrirati čak i najmanje nanoplanktone. Viđene su diljem obale Dubrovačko-neretvanske županije, od naših smo čitatelja dobili videa i fotografije iz Cavtata, Vignja, Lumbarde, Korčule, Žrnovske Banje… Ako ih vidite, nemojte se prepasti, nisu opasne za ljude, a ni za morsku floru i faunu, dapače. Preporučujemo vam da ih fotografirate, a ako baš želite, možete ih nježno i dotaknuti.

RHIZOSTOMA PULMO

Jedan lokalni ribar ispričao nam je da ove godine ima dosta i velike bijele meduze kojoj je stručni naziv Rhizostoma pulmo, a u Europi je poznata i kao barrel jellyfish. Ovu meduzu možemo vidjeti na sjeveroistočnom Atlantiku, ali i na Jadranu te u Sredozemnom moru, Crnom moru i Azovskom moru. Ribar nam priča kako od velike, bijele meduze nije mogao panulat, uočio ih je jako puno na području Luke Uš, Banja, na Punti od križa pa do trajekta na Dominče i to veličine muške podlaktice. Onofri nam kaže kako Pulmo naraste najčešće do 40 centimetara promjera, a najviše ih bude na jesen kad je more najtoplije. Inače je omiljena hrana morskim kornjačama koje ne mogu uhvatiti brže morske životinje poput riba. Inače, ova meduza jest opasna za ljude, ali puno manje od njenog crvenkastog rođaka koji jače žari i pali.

PELAGIA NOCTILUCA

Meduza koja žari i pali I koje se trebate kloniti u širokom luku jest Pelagia noctiluca, u narodu poznata i kao morska mjesečina. Odgovaraju joj umjereno topla i topla mora uključujući Sredozemno more, Crveno more i Atlantski ocean. Može se pronaći i u Tihom oceanu, a viđena je u toplim vodama nedaleko od Havaja, južne Kalifornije i Meksika. Iako je tipična odobalna, pučinska vrsta, često je nanesena blizu obale.

Na ovu vrstu upozorava i Onofri, kaže da Pelagia nema vizu pa ne znamo koliko će se zadržati na našoj obali. Trenutačno je viđena na području akvatorija Ježevica te na popularnoj plaži Vela Pržina u Lumbardi. Najčešće je ružičasto-ljubičaste boje, a ljeti im je more pretoplo pa migriraju dublje. Ove se vrste treba paziti.

„Prekobrojne su! Ili joj je dobro jer ima puno planktonske hrane ili joj je loše pa se prekomjerno razmnožava kako bi održala vrstu. Sad u ovo doba hrane ima u izobilju, a donijele su je struje iz otvorenog mora. Kad zapuše bura, odnese površinski sloj mora pa tako i ovu meduzu, ali bure nema“, objasnio je Onofri.

Ako vidite roskasto-ljubičastu meduzu, preporučujemo vam da se što prije udaljite, a ako vas opeče, Onofri nam otkriva par savjeta kako reagirati.

„Isprati, ne trljati te nanijeti antihistaminsku mast. Ako vas opali, rana je poput opekotine te ostavlja ožiljak i depigmentaciju područja najmanje jednu godinu“, upozorio je Onofri.

Dora Lozica