Cvitine pletene palme za Cvjetnicu putuju po cijelom svijetu, sve do Amerike

Nema tko ovih dana ne traži palmice, tradicionalnim tehnikama pomno ispletene palmine grančice koje se nose u crkvu na blagdan Cvjetnice, a one koje napravi Cvijeta Milina uvijek su najtraženije!

Cvijetu Milina (48) njeni otočani zovu Cvita isto kao što i Cvjetnicu zovu Cvitnica ili Nedija od palama. Ova rođena Lumbarajka, majka troje djece, baka troje unučadi te jedna od posljednjih čuvarica tradicionalne vještine pletenja palminih grana, otkriva nam da su palmice, zapravo, odabrale nju. Rođena je 30. ožujka, a taj je datum uvijek blizu Nedije od palama pa joj i rođendan i imendan prođu u znaku – palme. 

Pletenje palmi i maslina uoči Cvjetnice mediteranski je fenomen u katoličkoj povijesti prvi put zabilježen u 16 stoljeću. Na otoku se u prošlosti plela samo maslina, a pletenje je palmi na Korčulu došlo iz Pelješca onda kad su došle i prve palme, prije otprilike sto godina.

Maslina se plete i danas i to sve češće! Poznata je činjenica da je nametnik palmina pipa gotovo istrijebio palme diljem Mediterana. Zdrave palmine grane koje su se prije nekoliko godina doslovno nudile same na pletenje, sad je sve teže pronaći, a druga opcija je ona starija i izvornija. Cvita ističe da je maslinu dosta teže isplesti te da se plesti može jedino lastovka budući da ju joj listovi na grančici jedan nasuprot drugog. 

Bez obzira na nestašicu palmi, Cvita je i ove godine vlastitim prstima od tvrdih i bodljikavih palminih grana pripremila brojna umjetnička djela za Cvjetnicu, od malih do velikih, od jednostavnijih do raskošnijih. Još se uvijek sjeća prve  palme koju je isplela prije više od 25 godina, maslinu je naučila plesti susjeda, a onda je naučila napraviti i križić od palme, pa golubicu od srčike nakon čega se odvažila dohvatiti palmine grane.  

„Ubrala sam granu i počela plest, nisam nikoga ništa pitala, učila sam tijekom procesa. U početku sam koristila štipalice i ljepilo, bilo mi je teško, ali sam bila uporna sve dok nisam shvatila princip. Granu treba razdvojiti u četiri pramena, a morsa su mi moja koljena kojima pridržavam granu dok pletem. Plete se s desna prema lijevo, onda obrnuto, uz puno zatezanja dok ne dobijemo šahovsko polje, a potom ukrašavamo prema želji. Nakon puno godina iskustva, za jednu mi palmu treba najviše pet minuta“, priča nam pletući Cvita.

Plest je započela želeći palmice pokloniti svojoj obitelji, no ubrzo se pročulo za njenu vještinu, Cvitine su palme bile i ostale na glasu kao najljepše. Osim za svoju obitelj, Cvita danas plete za veći dio istočnog dijela otoka, a rado prihvaća pozive na radionice tijekom kojih ovu komplicirani i gotovo zaboravljenu vještinu prenosi drugima. Ne zaboravlja ni djeci omiljene golubice od srčike divlje smokve za koje joj je suprug pripremio poseban alat. 

„Obitelj me podržava, a muž mi je najveći pomoćnik. Prije dvije godine mi je kupio električne nožice kako bi što lakše ubrali palmine grane, imam alat i za vađenje srčike, u svemu mi pomaže. Inače pletem po noći kako ne bi smetalo ukućanima, ja to volim, u tome uživam, to me opušta, napuni mi baterije. Jedne godine sam isplela 800 palmica u jednom tjednu, svi su pomagali, od djece do svekra i svekrve“, priča nam Cvita prisjećajući se kako je jednom morala primiti tetanus zbog uboda palme. 

Njene palmice putuju doslovno po cijelom svijetu, otočani ih naruče za rodbinu, i goste pa ih šalju diljem Hrvatske, u Njemačku, Austriju pa čak i Ameriku. Korčulani Cvitine palme naručuju i mjesecima unaprijed u strahu da će ostati bez njih. Ima i drugih, kažu, ali njene su najljepše!  

„Kad uzmem granu u ruke, prsti me sami vode kako ću je plesti. Svaki list priča svoju priču i u jednom trenutku točno znam kako ću je ukrasiti. Kad uđem u crkvu i vidim na desetke mojih palmica, osjećam se ispunjena, zaista me veseli usrećiti nekoga s takvom sitnicom. Naša je dužnost tradicionalne vještine prenositi dalje novim naraštajima kako bi ih oni nastavili njegovati, a potom također prenositi. Ne samo pletenje palmica, već i druge običaje i tradicije, nije poanta umrit i ponijeti svoje znanje sobom“, uvjerena je Cvita.

Želite li i vi glasovitu Cvitinu palmicu, trk na njene društvene mreže!

Dora Lozica