Raspopović: Muzeji štite svoju imovinu, Bonačić Obradović se izvlači na politiku, a prisvojili su najmanje milijun eura od Muzeja

U Kneževu dvoru održana je konferencija za novinare o zaštiti suvlasničkog dijela nekretnina, koja je u suvlasništvu Dubrovačkih muzeja. Predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja, diplomirani pravnik Nikša Raspopović, predstavio je dokumentaciju koja potvrđuje suvlasništvo muzeja te iznio detalje o pravnim sporovima koji se vode s obitelji Bonačić i Darkom Butiganom.

Nekretnina u Palmotićevoj 24 koristi se kao privatno vlasništvo obitelji Bonačić, koja ju je rekonstruirala i iznajmljuje u turističke svrhe, iako nije uknjižena kao vlasnik. Raspopović je objasnio kako su Dubrovački muzeji suvlasnici gotovo polovice te nekretnine, kao i susjedne nekretnine u Antuninskoj ulici.

“Muzeji imaju dvije nekretnine – čestice 2127 i 2062 – koje su po staroj katastarskoj izmjeri bile razdvojene, a sada su ujedinjene. Do prije dvije godine nismo ostvarivali nikakva prava nad tim nekretninama, niti je bilo pokrenuto ništa za osiguranje suposjeda. Kada smo postali svjesni situacije, odlučili smo krenuti u diobu suvlasničkih zajednica i angažirali odvjetnika za pokretanje postupka,” pojasnio je Raspopović.

Povijest vlasništva nad nekretninom seže u 1948. godinu, kada je istaknuti Dubrovčanin Antun Kurajica, suosnivač Pomorskog muzeja, oporukom darovao svoje suvlasničke dijelove muzeju Rupe, odnosno današnjim Dubrovačkim muzejima, a 1957. nekretnine su uknjižene kao pravo korištenja Dubrovačkih muzeja, a to se kasnije zakonom prevelo u pravo vlasništva.

Raspopović je istaknuo da je 2021. godine Darko Butigan, suvlasnik druge zgrade u kompleksu, pokušao otkupiti dio muzejske nekretnine, što dodatno potvrđuje njihovo vlasništvo.

“Ponudio je 120 tisuća eura, što je daleko ispod procijenjene vrijednosti od 360 tisuća eura, a za drugu nekretninu 410 tisuća eura. Upravno vijeće odbilo je tu ponudu jer smatramo da je vrijednost znatno viša,” rekao je Raspopović.

Što se tiče podjele suvlasničkih dijelova, uz Dubrovačke muzeje i Darka Butigana, suvlasnici su još nasljednici obitelji Stamenić te jedna osoba koja živi u inozemstvu. Međutim, obitelj Bonačić je u posjedu nekretnine dugi niz godina.

“Otac Žarka Bonačića imao je stanarsko pravo, koje je nakon njegove smrti prešla na suprugu. Godine 1991. dobila je odluku o nastavku stanarskog prava u kojoj izričito stoji da se radi o općenarodnoj imovini. No, kada su se tijekom 90-ih stanovi otkupljivali, obitelj Bonačić taj postupak nije provela jer na to nije imala pravo,” naglasio je Raspopović.

Godine 1998., Žarko Bonačić pokrenuo je pravni postupak kako bi ostvario pravo na nekretninu misleći kako na nju ima pravo, no prema Raspopoviću, odvjetnik kojeg je angažirao odveo ga je u krivom pravnom smjeru.

“Podnijeta je tužba protiv Fonda za povrat imovine, Grada Dubrovnika, Domouprave i Dubrovačko-neretvanske županije. Međutim, u tužbi je greškom navedena druga nekretnina. Sudac je ipak prihvatio tužbu, a kasnije, na zahtjev odvjetnika, ispravio česticu. To se ne može raditi jer sudac ne može mijenjati predmet tužbe,” objasnio je Raspopović.

Dodao je kako su u postupku Muzeji bili potpuno zaobiđeni, unatoč tome što su upisani kao vlasnici.

“Sudac i odvjetnik postupili su nezakonito i obmanuli obitelj Bonačić. Takva presuda je pravno nevaljana, iako je pravomoćna,” istaknuo je.

Nakon što su Muzeji 2023. odlučili pokrenuti postupak diobe suvlasničke zajednice, Žarko Bonačić je podnio prijedlog za pojedinačni ispravni postupak, tvrdeći da je vlasnik dijela nekretnine koji koristi.

“Muzeji su prigovorili, kao i drugi suvlasnici. Očekuje se rješenje, ali bez obzira na ishod, ovo će završiti u parnici. Dubrovački muzeji neće odustati od zaštite svoje imovine,” poručio je Raspopović.

Naglasio je i da je u nekretnini izgrađen apartman, kao i u dijelu koji koristi Darko Butigan.

“Postavlja se pitanje na temelju čega su dobili dozvolu za iznajmljivanje bez suglasnosti suvlasnika. To će se dodatno ispitati. Muzeji, kao suvlasnici gotovo polovice nekretnine, imaju pravo na dio prihoda ostvarenog iznajmljivanjem, a taj prihod premašuje milijun eura,” rekao je Raspopović.

Anita Bonačić Obradović, koja se do 14. veljače ove godine vodila na toj adresi, nije formalno stanovala u toj nekretnini, ali ju je koristila. Također, njezina majka Tatjana Bonačić u svojoj imovinskoj kartici nije iskazala vlasništvo nad Palmotićevom 24.

“Treba zaista imat obraza za ovako se ponašati, pa ovo s politikom nikako je veze nema. Govorim o Aniti Bonačić Obradović, ne govorim o doktoru Žarku Bonačiću, ja o njemu zaista mogu reći da je čovjek pokušao koristiti ono što mu zakon eventualno dozvoljavao, nikom ja to ne branim. Međutim, ovo kako je ona napravila, to nije u redu, nema govora o tome. Vlasništvo se stječe upisom u zemljišne knjige, a ne time što nekretninu koristite. Ovdje nije riječ o politici, nego o zaštiti imovine Dubrovačkih muzeja. Ne pada mi na pamet da podmećem bilo kome, mogu lajati što hoće, ali ovo nema veze s politikom. To je njen problem i neka ga čisti van Muzeja. “

Raspopović je kazao kako će nastojati zaštiti svoju imovinu i ostvariti prihod za korist Muzeja.

“Nastojat ćemo zaštititi svoju imovinu i ostvariti prihod koji ćemo koristit za muzej. Taj se prihod od suvlasničkog dijela penje preko milijun eura, a od afitavanja – ne treba ni računat. Kad je ovaj postupak počeo nije bilo govora o kandidaturama, išli smo u rješavanje problema. Ako sudovi odluče da su oni u pravu – nema problema, ali ćemo napraviti sve da dokažemo da nisu u pravu, jer činjenice idu u našu korist,” rekao je Raspopović,

Na novinarsko pitanje je li obitelj Bonačić ikada ikome išta platila za korištenje nekretnine, Raspopović je odgovorio:

“To je nebitno u ovom kontekstu. Kad sam se susreo s tužbom Fonda, odmah sam našao da je to nemoguće, ali tvrdim da su ga na to nagovorili, na njegovu štetu. Napravili su mu medvjeđu uslugu, drugačije je mogao ići, pa možda je i mogao ostvariti mogućnost.”

Naglasio je i da bi eventualno imenovanje Anite Bonačić Obradović na funkciju gradonačelnice predstavljalo potencijalni sukob interesa, jer bi mogla odlučivati o ovakvim sporovima.

“Ako žele kupiti nekretninu, to se može riješiti po tržišnoj cijeni. No, pitanje ostaje – koliki je protuzakoniti prihod svih ovih godina? Muzeji se neće ponašati kao loš gospodar. Po nama, oni nisu imali pravo iznajmljivati nekretninu, a sudske odluke temeljene na nevažećim presudama ne mogu se koristiti za ostvarivanje vlasništva,” zaključio je Raspopović.