Vlada priprema stambenu revoluciju tešku preko milijardu eura: Dubrovčani, evo što nas čeka

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Na Silvestrovo je Vlada RH otvorila javnu raspravu o Nacionalnom planu stambene politike koji će trajati do 2030. godine. Riječ je o planu teškom 1,2 milijarde eura koji bi trebao pomoći građanima da lakše dođu do krova nad glavom. Plan predviđa izmjene više zakona i uvođenje različitih mjera prilagođenih potrebama gradova i općina diljem Hrvatske, pa tako i onima na području naše županije, uključujući i Dubrovnik.

Država će poticati vlasnike da svoje prazne stanove koji nisu u uporabi dulje od dvije godine, daju u dugoročni najam. Tim će procesom upravljati APN (Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama) kako bi se zajamčile poštene cijene i zaštitila prava svih strana.

Nastavit će se i s programom društveno poticane stanogradnje (POS), a planira se i prenamjena napuštenih javnih zgrada poput starih škola i vojnih objekata u stambene prostore. Posebna pozornost posvetit će se uređenju turističkog najma te pomoći mladim obiteljima kroz subvencije. Planirana je i energetska obnova postojećih zgrada koja bi trebala smanjiti režijske troškove.

Što to znači za Dubrovnik?

Što se tiče Dubrovnika, u kojemu je, zbog skupih kvadrata, stan nešto o čemu većina može samo sanjati, više je mjera koje bi trebale doprinijeti stambenoj priuštivosti. Primjerice, poticanje dugoročnog najma moglo bi motivirati vlasnike da stave na tržište stanove koji izvan glavne turističke sezone zjape prazni. Uz to, izgradnja POS stanova mogla bi značajno pomoći mladim obiteljima kojima su trenutne cijene nekretnina nedostižne, pogotovo s obzirom na ograničen prostor za gradnju u gradu.

Prenamjena napuštenih zgrada također je prilika za stvaranje novih stambenih jedinica bez širenja gradskog područja. Iako regulacija turističkog najma nije u prvom planu, gradske vlasti mogu uvesti dodatne mjere kojima bi povećale broj stanova za stalno stanovanje.

Jedna od novina o kojoj se malo govori jest i to što Nacionalni plan predviđa razvrstavanje gradova u pet skupina (klastera) prema njihovim demografskim, stambenim i gospodarskim obilježjima.

Prva skupina obuhvaća izrazito turističke gradove poput Rovinja i Hvara, gdje prevladavaju kratkoročni najam i strani kupci. Iako je Dubrovnik svjetski poznata turistička destinacija, svrstan je u treću skupinu gradova, jer se suočava sa složenijim stambenim izazovima.

U Dubrovniku postoji značajan nesrazmjer između raspoloživih stanova i stvarnih potreba stanovništva.

Premda se mnogi stanovi koriste za turistički najam, taj udio nije toliko velik kao u gradovima prve skupine. Stoga i mjere predviđene za treću skupinu – poticanje dugoročnog najma, nova stanogradnja i pomoć mladim obiteljima – bolje odgovaraju dubrovačkim potrebama.

Ovakvo svrstavanje Dubrovnika pokazuje da ga se ne gleda samo kao turističko odredište, već kao grad kojemu su potrebna dugoročna rješenja za kvalitetan život građana.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!