Tajna je da nema tajne, ali ovo su važni trikovi: Dubrovačka slastičarka savjetuje koji kolači mogu trajati i duže nego što većina misli
Društvene mreže već su danima prepune fotografija iz kuhinja brojnih domaćica, koje se ne prestaju hvaliti vrstama i količinom kolača koje su već spravili za nadolazeće blagdane. Vjerujem da je većina s obitelji i prijateljima već uživala u pripremi i degustaciji ovih najljepših blagdanskih kolača koji će uljepšati svaki blagdanski trenutak.
Međutim, često se postavlja pitanje koliko mogu stajati božićni kolači?
Učili su nas kako suhi kolačići poput vanilin-kiflica, medenjaka, linzera i paprenjaka mogu se čuvati u zamrzivaču do tri mjeseca. Njihova tekstura i okus ostat će nepromijenjeni, ako su pravilno zamotani i zaštićeni od zraka. Kako vam se ne bi nakupilo puno posla uoči blagdana, pripremu suhih kolača dobro je početi tjednima ranije. Važno je samo kolačiće koje napravite nešto ranije pospremiti u dobro zatvorenu limenu posudu.
Koliko je zapravo to istina otkrila nam je slastičarka Romana Romanović.
„Mislim da ne treba pretjerivati ni u čemu pa tako i u količini kolača koju ćete pripremiti. Ne treba niti uraniti u pripremi. Moje mišljenje za neko optimalno vrijeme jest početi možda sedam dana prije Badnjeg dana. To je sasvim dovoljno i kolači će sigurno imati savršen okus za vrijeme blagdana, odnosno Božića. Trebali bi trajati i do Nove godine, okus bi trebao biti jednak. I zaista neki kolači koje ranije napravite kasnije imaju bolji okus dok se ti sastojci unutra prožmu. Najbolji primjer za to su breskvice. Što ih ranije napravite one će kasnije imati ljepši okus, jer treba vremena da prhko tijesto upije marmeladu, koricu naranče, vanilin šećer. Definitivno će nakon desetak dana imati bolji okus nego kada su napravljene”, govori Romana.
Neki tvrde da je potrebno sve namirnice pripremiti i početi ih izrađivati još prije adventa. Recimo, medenjaci će biti mnogo ukusniji ako odstoje. Pitali smo Romanu je li to istina ili mit.
“Medenjaci su dva do tri dana nakon pripreme dosta ukusniji, iako oni nisu baš pretjerano popularni za ovo područje. Vanilini keksići, krešenti, keksi s orasima spajani čokoladom su također ukusniji i prhkiji nakon što odstoje. Naravno ne treba pretjerivati, govorimo od 7 do 10 dana maksimalno. Ako je baš opseg posla toliki da se treba ranije pripremiti svakako bih preporučila skladištiti u zatvorenu posudu gdje nema dotoka zraka i ne bi trebalo biti nikakvih problema”, savjetuje Romana.
Stoga će se svi složiti kako je važno samo kolače koje napravite ranije pospremiti u dobro zatvorenu limenu posudu. Od osnovnog tijesta možete napraviti nekoliko varijanti keksića. Pitali smo koje su to varijante koje se najviše traže u našoj županiji.
„U našoj županiji jako traže linzere ili standardne zvjezdice punjene marmeladom, domaće kekse, oraščiće, kiflice s orasima, s vanilin šećerom. Ljudi se dosta drže tradicije i već je godinama potražnja za istim vrstama kolača. Od kada sam ja bila dijete, isti su recepti u glavi”, prisjeća se naša slastičarka.
Mnogima malo motivacije za pravljenje ukusnih kolačića neće biti na odmet.
Postoji li nekakva tajna kada su kolači u pitanju?
“Nema nekakve univerzalne tajne. Dosta žena zna komentirati da nema ruku za to. Treba samo imati volju, želju, vjerovati u sebe i koristiti maksimalno domaće namirnice – od jaja, orašastih plodova i ostaloga. Na kraju se najbitnije potruditi. Ako i ne uspije uvijek se taj neuspjeli kolač može iskoristiti za neku drugu varijantu”, zaključila je dubrovačka slastičarka Romana Romanović.
Kate Lujo