Strani radnici ne uče hrvatski: Imamo školu, imamo tečaj, ali nema polaznika. Evo zašto

Tisuće radnika koji dolaze u Dubrovnik i okolicu uopće ne poznaje ni osnove hrvatskoga jezika.

Porazan je to podatak budući da građani često znaju negodovati što radnici u pekarama, trgovinama, restoranima ne znaju ni riječi hrvatskog jezika i ne mogu se sporazumjeti s domaćim stanovništvom. Zapravo jezik ne znaju jer nemaju vremena za učenje, a mogućnost postoji. Strani radnici iz dalekih zemalja poput Nepala, Filipina i drugih azijskih zemalja, koji su trbuhom za kruhom došli raditi tijekom sezone na jug Hrvatske, imaju priliku učiti hrvatski jezik kroz tečajeve koje organizira Obrazovanje odraslih Turističko-ugostiteljske škole Dubrovnik.

Više detalja o tom programu kazala nam je voditeljica Obrazovanja odraslih Ivana Luetić Hotko.

“Prošle godine smo objavili natječaj u kojemu smo oglasili provođenje tečajeva, formalnog i neformalnog. Prema Zajedničkom europskom referentnom okviru svaka razina formalnog tečaja traje oko 70 sati. Mi smo tu prepoznali problem budući da je Dubrovnik specifičan po pitanju radne snage jer zaposlenici obično ne ostaju cijelu godinu. Osim tog, formirali smo i neformalni tečaj koji traje oko 30 sati i on bi polaznicima omogućio samo osnovno poznavanje hrvatskog jezika, ali ne bi stekli nikakvu svjedodžbu nakon edukacije. Nažalost, u oba slučaja nismo imali zainteresiranih”, kazala je Ivana Luetić Hotko.

Jedino za što imaju zainteresiranih, govori Luetić Hotko, je za provjeru hrvatskog jezika koja je potrebna za stjecanje hrvatskog državljanstva ili radne dozvole. Turističko-ugostiteljska škola Dubrovnik dobila je stručno o mišljenje od Agencije i dopusnicu za rad od Ministarstva za provjere kojih su proveli oko 20-ak do sad. Najčešći korisnici su im ljudi koji su iz privatnih razloga došli u Hrvatsku.

Luetić Hotko smatra kako je odgovornost na poslodavcima zašto stranci u Dubrovniku tijekom sezone ne stižu učiti hrvatski jezik.

“Ipak oni imaju najveću ulogu jer bi se trebali potruditi da što više integriraju radnike u društvo tako da nauče osnove jezika. Trenutačno ni jedan zakon u Hrvatskoj ne propisuje nikakvo znanje pa ni elementarno za radnike. Oni sigurno ne stižu pohađati edukacije jer traju dugo, ali ipak mogu pristupiti neformalnom tečaju koji se dogovori prema njihovim potrebama. Tada bi svladali neke elementarne stvari, no nažalost ni za to nema interesa”, kazuje voditeljica Obrazovanja odraslih Ivana Luetić Hotko.

Iako je hrvatski jezik za strance prilično težak, društvena odgovornost nalaže kako je ključno asimilirati ih u zajednicu. Uz poznavanje jezika lakše im je na poslu, ali i u svakodnevnom životu budući da su daleko od svojih domova.

Prema podacima MUP-a, od 1. siječnja do 30. lipnja 2024. izdano je ukupno 112.389 dozvola za boravak i rad stranih državljana, od čega 74.184 za novo zapošljavanje, 26.226 za produljenje te 11.939 za sezonske radnike. Analitičari predviđaju kako će do 2050. svaka četvrta osoba u RH biti stranac.