Nije ni čudo što je pakleno skupa: Na 10 km autoceste ‘naguralo se’ 5 vijadukata, 4 tunela, 6 nadvožnjaka…

Potkraj lipnja u Hrvatskim autocestama zasigurno će vladati velika napetost. Tada će se, naime, otvoriti ponude za izgradnju čak dvije poddionice buduće autoceste do Dubrovnika, autoceste koja je s punim pravom proglašena najskupljom u Hrvatskoj.

380 milijuna eura za 20 km autoceste

U tijeku su, dakle, dva međunarodna natječaja za odabir najpovoljnijeg izvođača radova. Jedan se odnosi na izgradnju devet kilometara duge dionice od Rudina do Slanog, a druga dionica vodi od Slanog do PUO Mravinjac. Planirana cijena prve dionice je vrtoglavih 201 milijun eura, dok je druga, iako dulja, nešto jeftinija i košta „samo” 179 milijuna eura.

Kada se sve zbroji, dolazimo do cifre od 380 milijuna eura, odnosno do 19 milijuna eura po kilometru, ne računajući PDV, a treba istaknuti da to ovdje nije riječ o kompletnoj autocesti, već samo o jednom manjem dijelu ukupne trase. Naime, preostali dio autoceste još uvijek je u projektiranju, a nedavno je odabran najpovoljniji projektant, no postupak još uvijek nije dovršen jer je došlo do žalbe.

U svakom slučaju, cijena izgradnje autoceste do Dubrovnika pakleno je visoka jer trasa prolazi kroz krški teren sa strmim brdskim padinama, što zahtijeva izgradnju brojnih objekata. Ta je dionica autoceste A1 naprosto krcata tunelima, vijaduktima, nadvožnjacima, podvožnjacima, pa i čvorištima.

‘Nizinska’ brzina

No, krenimo redom. U ovom članku predstavit ćemo dionicu “Rudine – Slano” koja započinje južno od naselja Visočani i nastavlja se prema jugoistoku, prateći prethodnu dionicu autoceste A1. Svi tehnički elementi autoceste na ovoj dionici zadovoljavaju računsku brzinu od 120 kilometara na sat.

Trasa počinje južno od Visočana, penjući se usponom od četiri posto na visoravan Rudine. Kroz visoravan prolazi blagim padom od 0,85 posto, a zatim usponom od 1,5 posto.

Nakon toga, ulazi u brdovito područje gdje su zbog zahtjevnosti terena predviđeni tri tunela i jedan vijadukt. Tunelom “Katina” prolazi kroz brdo Katina, a zatim se spušta nagibom od dva posto prema udolini koju prelazi vijadukt Dužani. Iz udoline trasa raste nagibom od tri posto prema tunelima Krkojenova glavica i Resova glavica. Nakon tunela Resova glavica, trasa raste blagim nagibom od 0,7 posto do kraja dionice.

Dodatni traci i čvorišta

Kako bi se osigurao dovoljan razmak na portalima tunela nakon čvorišta Doli, kolnici glavne trase se razdvajaju te su postavljene dodatne dvije osi za svaki smjer do kraja trase.

Na ovoj dionici nalaze se tri čvorišta: Rudine, Doli i Slano. Ova čvorišta omogućuju povezivanje cesta različitog prometnog nivoa s novom autocestom, pri čemu se denivelacijom, razdvajanjem i kanaliziranjem prometnih tokova osigurava prometna sigurnost i propusnost u svim zonama čvorišta.

Čvorište Rudine predstavljat će vezu autoceste A1 Zagreb – Split – Dubrovnik s državnom cestom DC 235, naseljima uz državnu cestu te graničnim prijelazom s BiH. Povezivanje čvorišta sa državnom cestom DC 235 ostvarit će se spojnom cesotm dužine 2,5 km.

Čvorištem Doli preko brze ceste Ston – Doli pelješka brza cesta se kvalitetno povezuje na autocestu A1 Zagreb – Split – Dubrovnik.

Čvorište Ston započinje nastavno na dionicu ceste „Šparagovići – Đonta Doli“ na poluotoku Pelješcu i zajedno sa brzom cestom Ston – Doli predstavlja vezu „pelješke ceste“ koja dolazi preko pelješkog mosta sa autocestom A1 Zagreb – Split – Dubrovnik. Položaj čvora je jugozapadno u odnosu na naselje Zaton Doli.

Čvorište Slano se nalazi između šestog i sedmog kilometra dionice Doli – Dubrovnik , smješteno je južno od brda Vjetreno u zaleđu Slanog i predstavlja vezu autoceste A1 sa Slanom i naseljima uz državnu cestu DC 8 (Jadransku turističku cestu). Čvorište Slano bit će spojnom cestom posredno povezano s državnom cestom DC 8 preko županijske ceste ŽC 6232.

Kada je riječ o tunelima, tuneli “Katina”, “Krkojenova glavica” i “Resova glavica” gradit će se na dionici autoceste Rudine – Slano, a tunel “Zabreže” na dionici brze ceste Ston – Doli.

Najdulji tunel je „Katina”, a dugačak je čak 1673 metara.

Što se objekata tiče, na toj dionici nalazi se pet vijadukta, jednako toliko nadvožnjaka i četiri podvožnjaka, a gradit će se i Centar za održavanje i kontrolu prometa.

U sljedećem članku predstavit ćemo dionicu Slano – PUO Mravinjac.