SLUŽBENE TABLICE: Dubrovnik na vrhu ljestvice zagađenosti u Hrvatskoj

Ako je suditi po službenoj Karti kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na dubrovačkom području je trenutačno najlošiji zrak u državi. Iz Ministarstva ističu kako su to provjereni i točni podaci.

 

Istina, daleko je od crvene zone, ali dok je veći dio Hrvatske u dobrom i prihvatljivom razredu, jug je u kategoriji umjereno, što Dubrovnik stavlja na vrh ljestvice. U toj žutoj umjerenoj kategoriji  nakon Dubrovnika su Hum na otoku Visu i Koromačno u Istri.

 

Kako su objavili iz Ministarsva gospodarstva i održivog razvoja, praćenje kvalitete zraka detaljno je regulirano Zakonom o zaštiti zraka, Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka te ostalim popratnim propisima koji su usklađeni s propisima EU.

 

Upozoravaju da se podatci dobiveni metodama drugačijim od onih opisanim Zakonom i Pravilnikom, ne mogu smatrati jednakovrijednima u odnosu na podatke izmjerene od strane ovlaštenih pravnih osoba te ih se uvijek treba uzimati s rezervom.

 

“Takvi rezultati nemaju pravnu niti stručnu težinu, a njihovo neadekvatno prenošenje stanovništvu, na žalost, nepotrebno narušava povjerenje građana u već uspostavljen kvalitetan sustav praćenja kvalitete zraka”, poručuju iz Ministarstva.

Napominju i kako bi vlasnici aplikacija, a također i mediji koji te rezultate prenose, u svrhu ispravnog obavještavanja trebali upoznati javnost kako je riječ o neslužbenim podacima te da su provjereni i točni podaci dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

 

“U slučaju pojava visokih vrijednosti onečišćujućih tvari potrebno je potražiti odgovor i stručno mišljenje od nadležnih institucija kako bi se izbjegle netočne interpretacije i nepotrebno uznemiravanje stanovništva”, poručuje Ministarstvo.

 

Ministarstvo u priopćenju upozorava kako je posljednjih godina u porastu broj raznih aplikacija i uređaja koji građanima daju informacije o kvaliteti zraka, ali su na žalost takvi podaci često nepouzdani i netočni te uglavnom nije moguće provjeriti njihovu vjerodostojnost.

 

Također, nije moguće utvrditi princip rada aplikacije/uređaja kao ni ostale relevantne podatke, primjerice koju mjernu tehniku ili model koriste, kako dokazuju točnost rezultata te kolike su pogreške takvih rezultata.

 

“Nacionalni referentni laboratoriji za mjerenje kvalitete zraka su Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, a ovlašteni laboratoriji provode mjerenja provjerenim ispitnim metodama te ulažu u mjernu opremu i znanstveno-stručno usavršavanje kako bi pružili visoku kvalitetu mjerenja i podataka, ukorak s razvijenijim zemljama EU”, ističe  Ministarstvo.