Pročešljali smo planove državnih cestara za sljedeću godinu. Evo što smo otkrili
Kako stvari trenutno stoje, do izgradnje brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke proteći će još puno vode ispod mosta preko Omble. Iz godišnjeg proračuna Hrvatskih cesta za sljedeću godinu vidljivo je da toj državnoj tvrtci područje Dubrovačko-neretvanske županije, barem u ovom trenutku, nije na vrhu liste prioriteta.
Među mnogobrojnim projektima koji su najavljeni za sljedeću godinu, naime, ne nalazi se brza cesta oko čije su se trase ove godine lomila koplja i dizale tenzije. Je li to pobjeda, poraz ili uobičajena procedura, odgovorit će političari ovisno o tomu pripadaju li vlasti ili oporbi. Činjenica je da je ta brza cesta tek u fazi pripreme projektne dokumentacije, pa se stoga i ne treba previše čuditi što je Hrvatske ceste još uvijek ne spominju izrijekom i ciframa u svojim godišnjim planovima.
S druge strane, u planu Hrvatskih cesta za iduću godinu navedena je obilaznica Orebića za što je u tijeku priprema projektne dokumentacije. Podsjetimo, riječ je o trasi koja se na ulazu u Orebić razdvaja od sadašnje ceste, izlazi potpuno izvan naselja i ide na Pernu gdje je predviđena nova luka.
U Hrvatskim autocestama pak pušu drugi vjetrovi. O tomu koliko je nastavak prometne povezanosti Juga s ostatkom Hrvatske važan svjedoči i podatak da su se Hrvatske autoceste ove godine zadužile za nastavak izgradnje autoceste A1 i do za dionicu Doli – Dubrovnik.
No, kako HAC svoje godišnje planove ne prezentira toliko detaljno kao HC, tako i nema previše detalja o tomu koliko će se i što će se točno graditi na autocesti A1. Ono što se zna jest da se na toj autocesti do kraja 2026. godine ne planira dovršetak nijedne nove dionice na A1, ali to je također u skladu s najavama da bi radovi trebali biti dovršeni do 2027. godine.
Podsjetimo, u tijeku je odabir projektanta za dionicu Rudine – Osojnik ukupne duljine 29,5 km, kao i spojnih cesta, a natječajem koji je još uvijek u tijeku predviđeno je i ishođenje građevinske dozvole. Tek nakon što se odradi „papirologija” bit će moguće preciznije odrediti hodogram aktivnosti, a samim tim i početak, odnosno završetak građevinskih radova.