ŠKOLE BEZ POLITIKE Ukidanje ovog predmeta je opasno, mladi će biti nepismenim i neinformirani

Ministarstvo obrazovanja nedavno je najavilo mogućnost ukidanja predmeta Politika i gospodarstvo kao samostalnog predmeta u strukovnim školama, što je izazvalo val kritika i reakcija javnosti. Prema prijedlogu reforme, ovaj bi se predmet mogao transformirati u modul unutar drugih strukovnih predmeta ili postati obvezni, izborni ili fakultativni predmet, ovisno o odluci ravnatelja škole.

Ovaj potez potaknuo je intenzivne rasprave među obrazovnim i političkim stručnjacima. Na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu prošlog je tjedna bila tribina posvećena upravo ovoj temi, a kritičari ističu da bi ovakva reforma mogla dodatno povećati udaljenost mladih od politike, unatoč njezinoj važnosti za njihovu budućnost.

Među nezadovoljnima su brojni stručnjaci i organizacije, koji su već pokrenuli peticije protiv predloženih promjena. Profesor Berto Šalaj, jedan od govornika na tribini, u intervjuu za Televiziju Student oštro je kritizirao ovu inicijativu, upozoravajući na potencijalno štetne posljedice za političku pismenost i društvenu angažiranost mladih.

“U strukovnim školama, posebice u trogodišnjim strukovnim školama, je nastava iz predmeta Politike i gospodarstva zapravo možda i jedini predmet gdje učenici imaju prilike čuti o politici, o političkim procesima, o aktivnom građanstvu, o demokraciji… Ako izbacite taj predmet u potpunosti iz naših srednjih strukovnih škola, to za mene znači da ste odustali od ideje da kroz školski sustav trebate pripremati mlade ljude da budu aktivni građani”, istaknuo je profesor Šalaj. Dodao je da obrazovanje ne smije biti usmjereno isključivo na potrebe tržišta rada, već mora osigurati razvoj političke pismenosti i kritičkog promišljanja mladih.

ZA STUDENTE KORAK UNAZAD

Studenti Fakulteta političkih znanosti izrazili su zabrinutost zbog potencijalnih posljedica predložene reforme na političko obrazovanje mladih. Roko Bogdan, student preddiplomskog studija, istaknuo je kako je predmet Politika i gospodarstvo već godinama zanemaren.

“30 godina se sustavno nije radilo na poboljšanju predmeta, a sad kad su došle promjene one su zapravo negativne. Ukidanje predmeta je jako opasno, kontraproduktivno, a i kontra interesa mladih i društva općenito. Na taj način većina maturanata, njih oko 70 posto, ostaje bez osnovne političke pismenosti”, objasnio je student Roko Bogdan.

Dodao je kako reforma stavlja naglasak na praktične vještine, a potencijalno potpuno zaobilazi teorijsko znanje, ostavljajući mlade neinformirane o ključnim političkim procesima koji utječu na njihov svakodnevni život.

ATRAKTIVNO I PRILAGOĐENO

Student Fran Kečkeš podijelio je slične stavove, naglašavajući važnost političkog obrazovanja za društvenu pismenost mladih. No, istaknuo je i da postoji potencijal za povećanje interesa mladih ako im se sadržaj predstavi na atraktivan i prilagođen način.

“Ono što mogu reći iz iskustva je da mladi ljudi, pošto sam održavao radionice o parlamentarnim izborima u RH, žele učiti o našem političkom sustavu, o gospodarstvu i sličnom. Jednostavno, sustav koji je sada takav kakav je i kurikulum onemogućuju tu veću zainteresiranost. Ja sam to predstavio na jedan drugačiji način, bliži njima, na način koji više iziskuje njihovo razmišljanje, njihove aktivnosti. Shvatio sam da su zainteresirani i smatram da ta zainteresiranost apsolutno ne ovisi tome je li srednja škola gimnazija ili je strukovna”, istaknuo je Fran Kečkeš.

Ova reforma, koja dolazi u trenutku kada je društvo već suočeno s padom povjerenja u političke procese, mogla bi dodatno oslabiti svijest mladih o njihovoj ulozi u demokratskom društvu. Preostaje vidjeti hoće li glasovi stručnjaka i budućih politologa uspjeti potaknuti Ministarstvo obrazovanja na preispitivanje svojih odluka, ili ćemo svjedočiti daljnjem povlačenju politike iz školskih klupa.

Sara Babić