Zašto su Amerikanci za predsjednika opet izabrali Trumpa i što će to značiti za Hrvatsku

Amerikanci su izabrali predsjednika 60. put za redom – Trump postaje novi američki predsjednik. Iako su mu mnogi davali malo šanse za pobjedu, čini se da su takva predviđanja pa i predizborne ankete podbacile. Uvjerljivom razlikom Trump ide prema Bijeloj kući, a politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini komentirao je za Soundset Ragusu zašto je tako veliki broj glasača upravo njemu ukazalo povjerenje.

Tko su glasači koji su Trumpu ukazali povjerenje?

“Američko društvo je vrlo polarizirano i ta polarizacija je danas dublja i veća nego što je ikad bila, a puno je stvari koje su tome pridonijele. Sasvim je sigurno da je Trump predstavnik novog općeg vala populizma koji je zahvatio Ameriku i to je jednim dijelom utjecalo na manje pragmatično i interesno razmišljanje koje je tipično za prosječnog američkog birača. Također mislim da je ovdje u pitanju i o afektivnoj reakciji na populistički pristup. S druge strane imamo problem da se klasično demokratsko biračko tijelo odmaknulo od tradicionalne potpore prema demokratima, okrenuli su se prema Trumpu. Nekadašnja radnička klasa je pala zbog velikih tehnoloških i drugih globalnih promjena, neoliberalnog globalnog tržišnog procesa koji se u SAD-u događa. Posljedično, ostali su bez posla i socioekonomski su deprimirani. Oni su se na neki način osjetili odbačenima te nisu vidjeli sebe u demokratima i u njihovoj politici. Zbog toga su na neki način bili lak plijen populističkim liderima kao što je Trump koji im je de facto obećava, kao i svi populisti, jednostavna rješenja za vrlo kompleksne društvene probleme,” kazao je Maldini.

Kako će se Trump odnositi prema Hrvatskoj?

“Hrvatska je mala zemlja i dio smo Europske unije, a ono što će se događati na razini Europske unije imat će efekt i na Republiku Hrvatsku. Što se tiče američke politike treba imati na umu da američka politika nije od izbora do izbora, već američka politika ima kontinuitet.  Dakle, njihovi međunarodni interesi se ne mijenjaju s izborima. Postoji jedan krug ekonomskih, političkih, vanjskopolitičkih i vojnih interesa koji su konstantni i u tom smislu ne treba očekivati drastične razlike u odnosu na američku vanjsku politiku.

Ono što je već na neki način evidentno i to će se sasvim sigurno događati jest da će američki interes na području europskog prostora ići prema dalekom istoku. Također, Kina se tu pojavljuje, eventualno i Indija kao globalni izazivači. Na globalnom ekonomskom tržištu  imamo problem s Rusijom  koji je vezan za ukrajinski rat što dovodi u pitanje čitavi međunarodni sustav sigurnosti koji je posložen još od 1945., a kojeg vrlo ozbiljno dovodi u pitanje upravo Rusija.

U tom kontekstu bi trebalo gledati i američke interese u odnosu na prostor Europe, pa tako i Hrvatske. Smatram da je Hrvatska mala zemlja i ono što ćemo mi možda trebati napraviti neovisno o pobjedniku jest komponenta vezana za obranu i sigurnost, u smislu sudjelovanja u NATO-u ,a to je izdvajanje dva posto BDP kako bi se ispunio uvjet članstva,” objasnio je Maldini.

Mato Čupić