Teška i neizlječiva bolest mozga mijenja cijelu osobnost, napada jednu skupinu ljudi, ali ipak im možemo pomoći

Diljem svijeta rujan predstavlja mjesec Alzheimerove bolesti. Tokom godina različite udruge, društva, vladine i nevladine organizacije nastoje informirati javnost o Alzheimerovoj bolesti, ali i svim drugim oblicima demencije u smislu kako se nositi s bolešću te kako pružiti podršku i potporu.

Specijalist neurologije, subspec. neuromuskularnih bolesti Denis Čerimagić pojasnio nam je kako je Alzheimerova demencija samo jedna od demencija, a dodao je kako je to najčešći uzrok demencija na koji otpada dvije trećine od ukupnog broja slučajeva.

“Ovakva vrsta demencije po definiciji podrazumijeva jedan progresivni gubitak intelektualnih funkcija koja dovodi do toga da je pacijent hendikepiran u svakodnevnom životu. Ljudi danas žive sve duže, sve veći je broj populacije treće životne dobi pa je onda i ovaj problem sve veći. Tako da se u svijetu procjenjuje da ima oko 50 milijuna osoba s demencijom različite tipologije, odnosno da se svake godine otkrije oko 10 milijuna novih slučajeva. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 87 tisuća oboljelih, a u našoj županiji oko 1 900 oboljelih. To su brojne za različite vrste demencije, a ne samo Alzheimerovu”, navodi Čerimagić.

Neki podaci govore da u svijetu svakih tri sekunde detektira jedan novi slučaj demencije.

Bolest dominantno starijih

“To je bolest prvenstveno starije životne dobi, mada se ona može javljati i ranije. Mi govorimo o takozvanoj presenilnoj demenciji ako se javlja prije 65. godine života. Većina pacijenata s kojima se ja susrećem u svojoj kliničkoj praksi ipak su osobe starije od 65, pa i 75 i 80 godina života. Nemam dojam da se Alzheimerova bolest češće javlja kod mlađih životnih skupina. To je ipak bolest dominantno starijih osoba”, kazuje dubrovački liječnik.

Najčešće na ovu bolest možemo posumnjati kod osoba koje imaju smetnje pamćenja.

“Tu prvenstveno mislimo na smetnje kratkotrajnog pamćenja. Radi se o osobama koje lako zaboravljaju svoje svakodnevne aktivnosti ili što su recimo jeli taj dan za ručak i slično. Međutim takve osobe se jako  dobro sjećaju svih doživljaja primjerice iz djetinjstva, mladosti i školovanja. Također imaju poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti, često imaju smetnje govora, pisanja i čitanja. Uz sve to česte su epizode dezorijentiranosti kako u vremenu tako i u prostoru, česte su pogrešne procjene, donošenje pogrešnih odluka. Postoji nešto što mi zovemo smetnje apstraktnog mišljenja, primjerice ne znaju procijeniti vrijednost određene sume novca što opet može dovesti do različitih neugodnosti. Učestalo gube različite stvari, promjenjivog su raspoloženja, promijenjene osobnosti… Jednostavno nisu to osobe kakve su bile ranije”, govori doktor Čerimagić.

Također osoba postaje nezainteresirana za bilo kakve socijalne kontakte i aktivnosti, a uz to je i oštećene koncentracije. Tada liječnici prvenstveno moraju utvrditi radi li se o nekom uzroku demencije koji se može otkloniti liječenjem.

Mentalna gimnastika može pomoći

“U sklopu obrade pacijenta sa demencijom potrebno je isključiti anemiju zbog nedostatka vitamina B 12 i folne kiseline što je na primjer vidljivo kod vegetarijanaca koji malo koriste meso. Treba isključiti poremećaj rada štitnjače , oslabljeni rad štitnjače, odnosno hipotireoza može se također manifestirati znakovima koji su nalik na demenciju. Potrebno je napraviti neuroradiološku obradu mozga, znači CT ili magnetsku rezonancu jer mi tu već s obzirom na distribuciju te atrofije moždanog tkiva možemo utvrditi radi li se o Alzheimeru ili nekom drugom tipu demencije”, pojašnjava doktor.

Što se prevencije tiče, savjetuje doktor Čerimagić, takvim osobama se preporuča više intelektualnih aktivnosti, zdrave prehrane mediteranskog tipa, redovna tjelesna aktivnost, druženje sa članovima obitelji, susjedima, prijateljima, igranje društvenih igara, praćenje televizijskih emisija, rješavanje križaljki…

“Sve to predstavlja jednu vrstu mentalne gimnastike. A što se tiče medikamentne terapije ona je već u domeni liječnika gdje se koriste različite vrste takozvanih antidementiva, odnosno lijekova za demenciju koji po definiciji djeluju tako da usporavaju proces razvoja Alzheimerove demencije koja je jedna progresivna i degenerativna bolest mozga za koju do danas nažalost nema mogućnosti izlječenja. Terapije koje koristimo su terapije kojima je osnovni cilj što više usporiti progresiju  bolesti”, kazao je specijalist neurologije, subspec. neuromuskularnih bolesti Denis Čerimagić.

Podsjetimo, ove se godine obilježava se 13. godišnjica obilježavanja Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti (AB), međunarodne kampanje posvećene podizanju svijesti i suzbijanju stigme o Alzheimerovoj bolesti, dok se 21. rujna obilježava Svjetski dan Alzheimerove bolesti.

Kate Lujo