ZAŠTO NE IZLAZE NA IZBORE? ‘Mladima se netko treba obratiti, političari nerijetko potiču ukopavanje u rovove’

Izbori samo što nisu. Vladajući su spremi, oporba nabrušena, liste i programi odavno posloženi, kampanja je u punom zamahu. Svi vrebaju samo jedno, a to je što više glasova za svoju političku opciju.

Što se tiče izlaznosti građana na izbore Hrvatska je svrstana među četiri europske zemlje s najnižim stopama izlaznosti, pokazuje studija Zaklade Fridrich Ebert. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine izlaznost je bila 46,4 posto. Izborna apstinencija izrazito je naglašena kod mladih. Zašto su mladi nezainteresirani za politiku pitali smo Ivana Matića, politologa, inače zaposlenika u uredu predstavnika u Europskom parlamentu i predsjednika Udruge za razvoj civilnog društva Bonsai, a PR stručnjak Krešimir Macan prokomentirao je što političari trebaju učiniti da pridobiju mlade.

Promišljanje o budućnosti

“Ja ipak radim s mladima koji se samostalno odazivaju na aktivnosti vezane oko politike što u startu znači da ih te teme zanimaju. Nije problem interesa i toga je li promišljaju i razmišljaju o budućnosti, nego je pitanje na koji način transformiraju svoje stavove – izlaskom na izbore ili aktivnim angažmanom u politici. Biti aktivan građanin uključuje puno stvari. Ponekad nije problem zainteresiranosti, nego toga koliko im mi kao društvo omogućavamo da taj interes pretvore u akciju”, smatra Ivan Matić.

Podsjetio je kako je ova godina superizborna.

“Bit će zanimljivo vidjeti u kojoj mjeri će se mladi odazvati jer u ovoj godini će tri generacije prvi put imati priliku iskoristiti biračko pravo. Kod nas su brojke puno manje u odnosu na europski prosjek. Vjerujem da će ured za informiranje EU parlamenta u Hrvatskoj kao i uvijek napraviti dobar posao i očekujem da ćemo vidjeti rast izlaznosti na europskim izborima. Parlamentarni izbori ove godine su jako specifični”, kazuje Matić.

Pitali smo ga jesu li društvene mreže put kojim političari mogu doći do mladih birača.

Društvene mreže i ukopavanje u rovove

“Jako se podcjenjuje utjecaj društvenih mreža jer postoji negativan stav pa ih se izbjegava, pogotovo one mreže koje mladi intenzivno koriste poput Reddita, Tik Toka, YouTubea. Problem s njima je što u vrlo kratkom vremenu i prostoru treba sažeti stav o kompleksnim temama, dok kod političara većinom vlada stav mi ili oni. Najviše me brine upravo taj stav  koji ugrožava demokraciju i potiče ukopavanje u rovove. Političari uglavnom zaobilaze društvene mreže, a to je greška jer jedini način da potaknemo mlade da glasaju je da im prenesemo stavove i informiramo ih. Dobar birač je informiran birač. Ključna je edukacija. Ako birači znaju koji je posao onih kojima daju glas, onda je taj njihov glas smislen, bez obzira kojoj strani spektra pripadaju”, ističe Ivan Matić.

Na pitanje koje teme zanimaju mlade Matić naglašava kako je riječ o različitim trendovima.

“Oni na konzervativno/liberalno gledaju potpuno drugačije. Muče ih klimatska pitanja,  društvena pravednost, zaposlenje, ogroman rast cijena nekretnina i najamnina i sve ono što ima negativne efekte na njihove živote. Prvi put se događa, iza Drugog svjetskog rata, da nove generacije nisu bogatije od svojih roditelja. Hrvatska se nalazi u vrhu Europske unije po pitanju vlasništva nekretnina ali to će se promijeniti za mlađe generacije koje ulaze u dvadesete. To su teme koje ih intenzivno muče, a ne vidim da ne netko bavi time nego se bave temeljnim ustavnim pitanjima”, kazao  je Ivan Matić.

PR stručnjak Krešimir Macan smatra kako bi za mlade trebalo napraviti poseban program.

Znatiželjni su

“U neka druga vremena uvijek je postojala kampanja za mlade, to je bilo pravilo jer je zapravo svaka druga generacija drugačija od uobičajenih birača. Primjerice kod generacije Z imate promjene u navikama konzumacije medija, ali njih ipak interesira kako žive. Ako bi netko napravio program za mlade i obratio im se kanalima gdje su oni, to bi sigurno bilo uspješno i ostavilo bi traga”, kazao je Macan.

Pohvalio je stranke Most i Možemo! za koje smatra da privlače mlađi dio birača. SDP, dodaje Macan, je mlade skroz izgubio dok se HDZ trudi pridobiti ih. Situacija oko uključivanja predsjednik Milanovića u parlamentarne izbore, smatra Macan, dodatno bi mogla zainteresirati mlade.

“Vjerujem da će dio njih biti znatiželjan. Oni ne vole nepravdu, korupciju, svjesni su razloga zašto su njihovi prijatelji iselili iz države. Ipak mislim kako će neki od njih pronaći opciju za sebe, ali prije svega političari im se trebaju obraditi sustavno jer trenutno nemamo nekih posebnih obraćanja”, navodi Macan.

PR stručnjak smatra kako je poseban izazov privući pažnju mladih.

“Pažnja i koncentracija su im sve manje. Prije je bio manje medija pa se možda lakše dopiralo do njih. Sad je potrebno ići fragmentirano i ciljano im govoriti, njihovim jezikom, koji su programi nužni. Najveća je bitka za one birače koji glasaju prvi put i njih treba dodatno motivirati. Smatram kako bi trebala postojati državna kampanja da mladi izađu na izbore. Mi to zapravo nemamo pa nam onda preostaje da svoje punoljetne ukućane sami potaknemo na to da su izbori jedini dan kad nas se političari boje”, zaključio je za Jug info PR stručnjak Krešimir Macan.