Hrvatska među zemljama s najnižom cijenom plina i struje

Troškovi električne energije i plina, koji su doživjeli nagli porast nakon ruske invazije na Ukrajinu, sada su stabilni u Europi.

Dok se cijene prije oporezivanja smanjuju, neke su zemlje već zamrznule mjere potpore koje su ponudile kućanstvima, što je rezultiralo višim potrošačkim cijenama.

Čini se da je EU spremnija za zimu ove godine sada kada je uvelike zamijenila rusku energiju, ali vrijedi napomenuti da postoji razlika između cijena električne energije i prirodnog plina među pojedinim zemljama unutar i izvan bloka, piše Euronews te donosi  koje zemlje imaju najviše i najniže cijene u Europi i za koliko su porasle cijene električne energije i prirodnog plina od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

U prvoj polovici 2023. godine prosječne cijene električne energije za kućanstva uključujući sve poreze u EU porasle su s 25,3 eura za 100 kWh na 28,9 eura za 100 kWh, u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.

Prosječna cijena prirodnog plina također je porasla s 8,6 eura za 100 kWh na 11,9 eura  za 100 kWh u istom razdoblju. Ovo su najviše cijene koje bilježi Eurostat, službeni statistički ured EU.

Promatrajući postotke promjena iz godine u godinu, cijene električne energije u EU porasle su za 14,5 posto u prvoj polovici 2023., a cijene plina za 37,9 posto. Te su brojke niže od druge polovice 2022., kada su postotne promjene u odnosu na prethodnu godinu dosegle svoj vrhunac.

Brojke sugeriraju da se cijene struje i plina u EU stabiliziraju, prema Eurostatu, iako su konačne potrošačke cijene s porezima nešto više nego u drugoj polovici 2022.: cijene električne energije i prirodnog plina prije oporezivanja padaju, ali zemlje djelomično povlače svoje mjere potpore cijenama energije, objašnjavajući povećanje.

U prvoj polovici 2023. cijene električne energije uključujući poreze za potrošače u kućanstvima u Europskom gospodarskom prostoru (EEA) kretale su se od 11,4 eura za 100 kWh u Bugarskoj do 47,5 eura za 100 kWh u Nizozemskoj.

Nakon Nizozemske slijede Belgija (43,5 eura), Rumunjska (42 eura) i Njemačka (41,3 eura).

Cijene električne energije bile su više u devet država članica EU od prosjeka EU.

Kada se uključe i zemlje kandidati za članstvo u EU, najjeftiniju struju bilježi Turska s 8,4 eura za 100 kWh. Šest zemalja na dnu bile su sve kandidatkinje za članstvo u EU, a cijene među njima malo su varirale.

Prosječna cijena plina za kućanstva u prvoj polovici 2023. bila je najniža u Mađarskoj (3,4 eura za 100 kWh), Hrvatskoj (4,1 eura) i Slovačkoj (5,7  eura), a najviša u Nizozemskoj (24,8 eura), Švedskoj (21,9 eura) , i Danska (16,6 eura).

Prosjek EU bio je 11,9 eura. Cijene plina bile su više u osam država članica EU-a od prosjeka EU-a, što sugerira da su kućanstva u tim zemljama plaćala znatno više.

Cijene plina bile su najniže u Turskoj (2,5 eura) kada se uključe zemlje kandidati za članstvo u EU. Za razliku od cijena struje, kandidati nisu imali najjeftinije cijene plina, što pokazuju Sjeverna Makedonija (10,4 eura) i Bosna i Hercegovina (5,9 eura).

U prvoj polovici 2023. godine Nizozemska je imala najskuplje cijene struje i plina u EU.

Struja i plin poskupjeli su u gotovo svim zemljama EU.

Cijene električne energije za kućanstva porasle su u 22 zemlje EU-a u prvoj polovici 2023. u usporedbi s prvom polovicom 2022., pokazuju podaci Eurostata, a cijene plina porasle su u 20 od 24 članice EU-a, donosi Euronews.

Zašto su cijene električne energije u Nizozemskoj skočile gotovo tisuću posto?

Nizozemska je zabilježila najveći godišnji porast cijena električne energije po milji zemlje, od 953 posto. Prema Eurostatu, ovaj izniman porast povezan je s nekoliko čimbenika: ne samo da su 2023. ukinute mjere poreznih olakšica iz 2022., nego su se u isto vrijeme udvostručili porezi na električnu energiju za kućanstva.

Međutim, vlada treba ugraditi ograničenje cijena koje će značajno sniziti cijene na svim razinama 2023.

Nakon Nizozemske slijede Litva (88%), Rumunjska (77%) i Latvija (74%).

S druge strane, cijene električne energije pale su u pet država članica EU-a, pri čemu je Španjolska zabilježila značajan pad od 41 posto, a slijedi Danska sa 16posto.