Dubrovnik vapi za novim kvalitetnim slastičarnama

Mnogobrojni kafići, restorani, konobe i slična mjesta nude raznoliku ponudu Dubrovčanima i gostima koji stižu na krajnji jug Hrvatske, no većina će se složiti kako gradu nedostaje više omiljeni okupljališta  sladokusaca.

Mjesta gdje možete navratiti na kvalitetan kolač i kavu te ponijeti narudžbu vani nisu previše dostupna. Iako se u posljednje vrijeme otvara sve veći broj zanimljivih ugostiteljskih objekata, rijetko zaživi neka slastičarna. Provjerili smo zašto je to tako.

“Dubrovnik je značajan turistički grad i nedostaje ponude izvornih pravih slastica. Ima nešto slastičarni, međutim većinom su te slastice pune praška, pjenice, umjetnog šlaga. Čast izuzetcima, ima nekoliko slastičarni u gradu koje njeguju kvalitetne proizvode. U gradu nije jednostavno otvoriti slastičarnu prvenstveno zbog skupog najma jer su uvjeti za poslovanje teški za kvalitetne stvari. Prostori su skupi i još ako radite s pravim namirnicama onda je to još skuplje. Većina se onda okrene ‘kemiji’ umjesto izvornim i dobrim sastojcima”, mišljenje je Lucije Orešić koja je vlasnica Dubrovačke kuće koja se između ostalog bavi i izradom tradicionalnih slastica za domaću publiku po narudžbi.

Orešić smatra kako slastičarne mogu biti profitabilne, a ključno je pitanje jesu li dobre.

“Imamo sve više inozemne publike koja zapravo i ne prepoznaje kvalitetu. Danas su brojni recepti temeljeni na čokaladicama, keksima, nema više toliko slastica koje se rade s pravim namirnicama poput oraha, vrhnja i ostalog. Osim toga, u Dubrovnik je problem što je grad postao pogodan za masovnu proizvodnju”, smatra Orešić te dodaje kako je gotovo nemoguće raditi kvalitetno, imati dobar prostor i dobru radnu snagu.

Slastičarka Erika Hauswitschka opisala nam kako je posao slastičara zahtjevan.

“To nije samo napraviti desert nego treba potruditi uskladiti okuse, teksture i izgled. Slastičar mora znati sve o alergijama i intolerancijama hrane, mora paziti na nutritivne vrijednosti kada pravi neki fitness ili proteinski kolač. To je inače jako zanimljiv posao, jer si, dok radiš totre i kolače, i umjetnik i arhitekt. Nakon napornog dana koji se sastoji od pravljenja kolača sve se treba detaljno pospremiti, očistiti i dezinficirati”, opisuje svoj posao ova mlada slastičarka.

Posebno se osvrnula na najvažnije stvari u slastičarstvu, a to su sastojci i slastičari.

“Namirnice su postale jako skupe, ali bez dobrih namirnica nema ni dobrih kolača. Kod nas u gradu fali slastičarna u kojoj se može sjesti popiti kafa i čaj pojesti dobar kolač pa čak i ponjeti doma. Ne samo što su najam prostora i režije preskupe, nego je jako teško naći radnu snagu. Čak ako netko nudi dobru plaću teško je općenito naći radnika, a kamoli one dobre i odgovorne. Zbog svega toga cjene kolača bi morale biti malo skuplje, ali tad kupci misle kako je to preskupo jer zapravo ne znaju koliko je truda i novaca uloženo u to. Smatram kako zbog navedenih okolnosti, za sad nije isplativo otvoriti slastičarnicu u Dubrovniku”, zaključila je za Jug info Erika Hauswitschka.

Ipak, kvalitetne slastice se mogu pronaći kod vrijednih domaćica koje ih pripremaju u kućnoj radinosti.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija