MARO KRISTIĆ: Više od 8000 ljudi iz trećih zemalja radit će u Dubrovniku, krajnji je čas učiniti nešto
Gradski vijećnik Maro Kristić osvrnuo se na demografske trendove i dolazak strane radne snage u Dubrovniku, navodeći kako u Dubrovniku živi i radi preko 8000 radnika iz zemalja trećeg svijeta.
“Pred nama je još jedna turistička sezona, a potražnja za radnom snagom je još veća nego prošle godine, o čemu najbolje svjedoči podatak da je u prva dva mjeseca ove godine zatraženo 25 % više radnih dozvola nego u isto vrijeme prošle godine. Čeka nas isti scenarij kao i prošle godine, samo je policija promijenila svoju adresu pa će sada umjesto na Ilijnoj Glavici strani radnici u nepreglednim kolonama u Gružu čekati zeleno svjetlo za početak rada u našem Gradu.”
Kristić se pita umire li Dubrovnik polako ili se može nešto napraviti po ovom važnom pitanju i obuzdati ovaj trend, navodeći kako smo izgubili mjeru.
“Ova tema postaje presudna za Dubrovnik zbog njegove povijesti, situacije s kojom se sada suočavamo, ali i utjecaja koji će sigurno imati na našu budućnost. Nije sporno da je naš Grad oduvijek bio otvoren prema svima. Tako će i ostati. To je neizostavan dio našeg identiteta i tradicije koje moramo čuvati mi i baštiniti naša djeca. No, jasno je da smo i po ovom pitanju, kao i po mnogim drugim pitanjima izgubili mjeru i kontrolu nad situacijom. Hoćemo li se i mi pomiriti s time da je u pitanju globalni trend i pustiti da Dubrovnik nepovratno propada i gubi svoj identitet ili ćemo glasno otvoriti ovu temu i pristupiti joj ozbiljno, stručno i sustavno, što danas nitko u našoj zemlji ne radi?”
Kristić se osvrnuo i na plaće koje imaju naši sugrađani koji rade u raznim djelatnostima.
“Odgajateljice u vrtićima ne možemo nabaviti iz Nepala ili Bangladeša pa smo se sada sjetili otvoriti stručni studij u Dubrovniku pri našem sveučilištu koje kasni svjetlosnim godinama u prilagođavanju svojih programa potrebama tržišta rada.”
Kristić napominje kako i ove godine će više od 8000 niže kvalificiranih ljudi iz trećih zemalja kroz godinu živjeti i raditi u Dubrovniku, a većina njih je iz egzotičnih zemalja. Napominje kako je krajnje vrijeme za potaknuti ozbiljnu raspravu o tome kako demografska slika Dubrovnika izgleda danas, kako će izgledati u bliskoj budućnosti i tko će ga naseljavati.
“Dubrovnik još uvijek ima dovoljno materijalnih i intelektualnih resursa kojima se možemo suprotstaviti ovom izazovu. Samo mudra i promišljena politika, pažljivo biranje prioriteta i zajedništvo javnog i privatnog sektora te znanstvene zajednice mogu odgovoriti na ovako velike i složene izazove”, zaključio je nezavisni vijećnik Maro Kristić.