NEMA PREDAJE Ispada da je Dubrovnik kriv što su ga napali ’91. i zapalili građu bosanske tvrtke u Gružu
Je li isplata 800 tisuća eura sarajevskom Šipadu za drvnu građu koja je dijelom štitila Grad, a većim dijelom izgorjela u dubrovačkoj luci pokazuje odnose dijela Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, mnogi se pitaju ovih dana. I gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je postavio pitanje zašto nisu tužili Crnogorce ili svoje Trebinjce koji su zapalili tu građu, već Dubrovnik.
Naime, sarajevska tvrtka Šipad Export Import tužbom još od 1995. godine traži od Grada Dubrovnika odštetu za drvnu građu uništenu u dubrovačkoj luci tijekom Domovinskog rata.
Ako je suditi po nedavnoj izjavi gradonačelnika Mata Frankovića, izgleda da bi uskoro mogla biti donesena presuda i to na štetu Dubrovnika koji bi mogao sarajevskoj tvrtki platiti oko 800 tisuća eura odštete za drvnu građu koja je djelomično korištena za sanaciju ratne štete, a najvećim dijelom je izgorjela u požarima u luci u Gružu.
Naime, Šipad je drvnu građu prije rata izvozio preko dubrovačke luke, čija su skladišta i bila napunjena upravo pred srbo-crnogorsku agresiju na Dubrovnik u jesen 1991. godine.
Poznato je da je dio te građe iskorišten za hitne sanacije oštećenih objekata u Dubrovniku, dok je ostatak izgorio. Međutim, Šipad je ipak 1995. podnio tužbu, tvrdeći kako je korišteno 3.041.722 metara kubnih drvene građe i nakon višegodišnjeg procesa izgleda da presuda kuca na vrata.
„Vjerujem kako se sjećate kada je izgorjela drvena građa u Luci Gruž, u vrijeme Domovinskog rata, a manji dio te građe je uzet za zaštitu spomeničke baštine Grada. Tvrtka Šipad je tužila Grad zbog činjenice kako drvene građe više nema, iako Grad apsolutno s tim nema nikakve veze. Mogli su tužiti Crnogorce ili Trebinjce, nisu, tužili su nas. I što sad? Plakati nad svojom sudbinom? Ne, kao i do sada, borit ćemo se“, poručio je gradonačelnik Franković.
Ne bosanskohercegovački mediji postavljaju tezu kako Šipadova potraživanja pokreću pitanje šireg konteksta odnosa između Sarajeva i Dalmacije tijekom rata.
„Dok je Dubrovnik gorio pod granatama, Dalmacija je otvorila svoja vrata tisućama bošnjačkih izbjeglica. Gradovi poput Splita, Zadra i Makarske, otoci… pružili su sigurno utočište, dijelili posljednje zalihe hrane i organizirali pomoć.
Međutim, potez Šipada izaziva pitanje – gdje je zahvalnost? Umjesto da prepoznaju Dubrovnik kao simbol otpora i zajedništva tijekom rata, sarajevska tvrtka traži milijunsku odštetu za imovinu koja je većinom stradala u agresiji“, piše poskok.info komentirajući ovaj slučaj.
Kate Šutalo