Zbog hipertenzije pacijenti stariji od 60 godina najčešće posjećuju svoje obiteljske liječnike, a ovo morate znati

Hipertenzija je jedna od najučestalijih kroničnih bolesti od koje boluje više od 1,28 milijardi stanovnika svijeta, odnosno svaki četvrti muškarac i svaka peta žena, te je ujedno jedan od najučestalijih razloga zbog kojeg osobe starije od 60 godina posjećuju ordinacije obiteljskih liječnika.

“Hipertenzija je povećana vrijednost arterijskoga tlaka koji nastaje zbog promjena koje se događaju na stijenkama krvnih žila. Najčešće su one posljedice starenja, ulaganja masnoća i stvaranja aterosklerotskih plakova zbog kojih te krvne žile i stijenke više nisu elastične pa čine veliki otpor prolasku krvi” ističe dr. Marija Mašanović sa Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koji je povodom Svjetskog dana hipertenzije organizirao javnozdravstvenu akciju u petak na placi u Gružu.

Uz mjerenje krvnog tlaka i razine šećera u krvi, određivanja indeksa tjelesne mase, sugrađani su imali priliku porazgovarati sa stručnjacima i pogledati edukativne materijale i modele ateroskleroze, mozga i pijanih naočala.

“Sistolički ili gornji krvni tlak je kad se srce u kontrakciji stisne i izbacuje krv u sve organe, dok je donji, odnosno dijastolički tlak, tlak između dvije srčane kontrakcije, kada je srce u relaksaciji, odnosno tlak punjenja srca sa pročišćenom krvi koji čeka sljedeći sistolički udar tlaka. Vrijednosti u normalnom tlaku ne bi smjele prelaziti od 120 do 140, što je povišeni visokonormalni krvni tlak, odnosno od 80 do 90” poručila je dr. Mašanović na dodala kako je svaka druga osoba na vrijeme otkrila hipertenziju, a svaka treća osoba koja se liječi od hipertenzije ima dobro izreguliran tlak.

Osim o genetici i starenju, krvni tlak ovisi o puno čimbenika poput tjelesne aktivnosti, pretilosti, šećeru u krvi i drugim bolestima, prehrani, pušenju i pretjeranoj konzumaciji alkohola. Bolest dugo nema simptoma pa je zovu “tihi ubojica”.

“Povišeni krvni tlak čini komplikacije na brojnim našim organima, posebno na krvnim žilama srca i mozga, što može povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Događaju se promjene i na krvnim žilama oka, ali i bubrega. Simptomi uvijek budu netipični – osoba ima glavobolju, crvenilo u licu, uzlupanost srca, a može doći do krvarenja nosa ili krvarenja u oku” kazala je Mašanović.

Foto: Antonio Težak