Zabrana radova tijekom sezone izazvala podjele: Ogorčeni bi stavili ključ u bravu, a drugi kažu: “Dobili ste što ste tražili!”

Dubrovački građevinari nezadovoljni su odlukom koja je donesena na sjednici Gradskog vijeća koja im zabranjuje bučne radove tijekom ljetne sezone, točnije iskope i betonske radove na konstrukciji.

Oni smatraju kako se tom odlukom “drastično ograničava mogućnost rada građevinskog sektora na području Grada Dubrovnika”. Iz Strukovne grupe graditeljstva Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Dubrovnik smatraju kako je ta odluka donesena zbog izoliranog slučaja kada su na jednom gradilištu u gradu utvrđene nepravilnosti po pitanju kršenja prethodne odluke koja je zabranjivala samo radove iskopa tijekom sezone. Potpuna zabrana, dodaju građevinari s juga, stvorit će velike probleme za građevinu u cijeloj županiji.

“Ako ova odluka ostane možemo staviti ključ u bravu”, ogorčeno je komentirao predsjednika Strukovne grupe Tomislav Bačić iz tvrtke Alfaplan građenje. On smatra kako bi grad trebao dozvoliti radove koji su ranije biti dozvoljeni, a dodaje kako bi građevinari trebali prihvatiti zabranu konstrukcijskih radova tijekom sezone. Jedino tako, dodaje Bačić, građevinari bi mogli održati tvrtke urednim.

‘Odluka je donesena kao bomba’

Poseban problem tiče se radne snage koja je najčešće iz dalekih zemalja.

“Dolaze nam ljudi iz Nepala, Indije, Egipta… i onda nemamo gdje s njima tijekom zabrane radova, a nezgodno je da se vraćaju doma. Bez te rade snage nećemo moći funkcionirati i onda se firme mogu zatvoriti. Ova odluka nam je već uzdrmala planove i poremetila dogovorene poslove jer je donesena kao ‘bomba’, bez ikakve obavijesti i komunikacije. Mislim da se s gradonačelnikom moramo dogovoriti, jer i do sad smo imali jako dobar odnos. Nećemo ugroziti turizam, jer želimo raditi na dobrobit svih”, poručio je predsjednika Strukovne grupe Tomislav Bačić iz tvrtke Alfaplan građenje.

Arhitektica i sudska vještakinja za graditeljstvo i procjenu nekretnina, bivša zamjenica gradonačelnika Dubrovnika, Orlanda Tokić smatra kako je ova odluka donesena s razlogom.

‘Nisam sretna, ali razumijem’

“Reklo bi se – dobili ste što ste tražili. Neke naše kolege nisu poštovale zabranu gradnje i ne poštuju je ni dan danas. Konkretno misli se na gradilište hotela Argentina što je prouzročilo revolt kod građana i gradske uprave i onda smo se vratili na ono što smo imali prije pandemije koronavirusa, a to je zabrana betonskih i konstrukcijskih radova za vrijeme sezone od 15. lipnja do 15. rujna. Ne mogu reći da sam sretna zbog ove odluke, ali s druge strane u potpunosti je razumijem. Suživot mora postojati i da su svi bili pristojni i bavili se svojim poslom, u pristojnim okvirima, držali se zakona, mogli bi raditi. Međutim, s obzirom da za neke zakon ne vrijedi, a za neke vrijedi, meni je logično da je gradonačelnik donio odluku o zabrani radova. Kako drukčije postupiti s onim koji krše zakon?”, zapitala se Orlanda Tokić.

Dodala je kako će uskoro doći do promjena zakona o gradnji, inspekciji i komunalnom redarstvu.

“Dok te izmjene ne profunkcioniraju, na snazi će biti ova zabrana radova. Ne zalažem se za zabrane, to itekako utječe na moj posao, ali razumijem zašto se ovo dogodilo. Ima nas posvuda svakakvih pa tako i u građevinskoj struci. Zbog nekoliko pojedinaca svi ispaštaju i onda se sve trpa u isti koš. Mislim da neće doći do takve katastrofe kakvu najavljuju iz Strukovne grupe jer će biti zabranjeni radovi koji su do pandemije bili zabranjeni. To čini 40 posto posla oko jednog objekta, a ostalih 60 posto radova se i dalje može raditi poput obrtničkih i instalaterskih radova. Doći će do problema u planiranju i naravno da će se osjetiti kada je posao u pitanju, posebice kod onih što proizvode armaturu i beton. Oni neće moći obavljati te poslove, ali to ne znači da će staviti ključ u bravu”, smatra Tokić te dodaje kako će odluka gradske uprave utjecati na izvođačke firme, no dodaje kako nije bilo drugog rješenja nego zabrana.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija