“Srbija gradi vojnu zračnu bazu pred vratima Dubrovnika. Naivno je misliti da je to samo ekološki problem”

Usvojena je planska dokumentacija za izgradnju zračne luke u Trebinju, a mediji iz Republike Srpske pišu kako su usvojeni i izdati lokacijski uvjeti za gradnju, dok je dio zemljišta eksproprirano.

Sve to aktualiziralo je pitanje gradnje ovog velikog projekta nadomak Dubrovnika. Javnost na krajnjem jugu s razlogom je zabrinuta zbog zračne luke udaljene samo nekoliko kilometara od Zračne luke Ruđera Boškovića, a posebni apeli su upućeni na ekološki aspekt. Naime, župan Nikola Dobroslavić ističe kako nije dobro da se gradi na udaljenosti od pet kilometara od izvorišta rijeke Omble koje vodom opskrbljuje područje od Prevlake do Stona. Mnogi dovode u pitanje i svrhu tog aerodroma budući da mnogo toga ukazuje kako je riječ o vojnom objektu, a posebno upada u oči da je vlada Republike Srbije investitor.

Koliko je ovaj projekt izvjestan, je li riječ o političkom spinu ili pak nadjačavanju među susjednim državama?

Procedure su u pripremi

Budući da radi za aerodrom Mostar i u kontaktu je s Agencijom za civilnu avijaciju koja je smještena u Banja Luci, konzultant i sudski vještak za zrakoplovstvo Tonči Peović ističe kako su do njega došle informacije da je Direkcija za civilnu avijaciju dobila zadatak da pripremi dokumentaciju za aerodrom Trebinje, a bosanskohercegovačkoj kontroli leta također je stigao nalog da pripremi procedure u svojoj nadraženosti za taj aerodrom. Prateći sve to, dodaje Peović, jasno je kako se radi na provedbama aktivnosti za izgradnju aerodroma u Trebinju.

Pitali smo ga da prokomentira je li ovaj projekt doista zabrinjavajući za Dubrovnik, trebamo li strahovati zbog konkurencije te ima li investicija razloga za negativan prizvuk.

„Kad se govori o točkastoj infrastrukturi kao što su aerodromi, u pravilu se ona gradi kada postoji manjak kapaciteta. U dubrovačkoj regiji ne postoji manjak kapaciteta jer je Zračna luka Dubrovnik imala veliku investiciju i tako je osigurana budućnost razvoja na ovom području za sljedećih 20-30 godina. Zbog toga ne vidim da u tom smjeru postoji ograničenje koje bi moglo dovesti do toga da će dubrovačka Zračna luka imati nedostatke u nekom određenom periodu“, smatra Peović.

Ako je kojim slučajem riječ o manjku kapaciteta u pograničnom području, dodaje Peović, onda se dvije države dogovore i masterplanovima rješavaju to pitanje.

„Sama gradnja zračne luke nije dovoljna, a u ovom slučaju ne postoji međudržavna suradnja u izgradnji infrastrukture za regiju poput graničnog prijelaza, cesta i ostalog. Postoji želja i volja samo jedne strane“, navodi sudski vještak za zrakoplovstvo.

Posebno je ukazao na kapacitet planiranog aerodroma u Trebinju. Naime, u medije su izašli podaci koji ukazuju da bi ta građevina trebala biti prilično impozantna. Ukupna površina zračne luke bi trebala biti 48.805 četvornih metara. Među sadržajima se ističu terminal na 38.640 četvornih metara, kontrola leta 2.515 četvornih metara, od čega je toranj 2.280 četvornih metara, tu je i 1710 vatrogasnih stanica, 2947 garaža i 270 četvornih metara autopraonice. Jasno je kako je riječ o velikom zahvatu u prostoru, a gradonačelnik Trebinja investiciju opravdava da je Trebinju zračna luka potrebna, posebice zbog prijevoza tereta.

Tonči Peović smatra da kapacitet prelazi sve potrebe područja Trebinja.

Rusi žele izlazak na more

„Očito je kako je zračna luka planirana za neke druge namjene. Dužina i širina piste, kao i lokacija, mi daju za pravo misliti kako se dio kapaciteta planira koristiti za vojne zrakoplove jer civilnim te dužine nisu potrebne, pogotovo ne onim koji funkcioniraju za opskrbu Trebinja i okolnih općina“, navodi Peović te dodaje kako je jasno da je strateški plan napravljen za nešto drugo, a ne za suradnju s dubrovačkim područjem s ciljem povezivanja prometa između dubrovačkog područja i Trebinja.

Kada se sve to posloži, dodaje Peović, otvara se niz pitanja.

„Posebno je interesantna činjenica da je investitor Republika Srbija. Oni su svoj glavni aerodrom Nikola Tesla u Beogradu prepustili francuskom koncesionaru, odrekli su se upravljanja svog aerodroma, a istovremeno su drugoj državi poklonili 200 milijuna eura. Sve skupa otvara niz pitanja i budi sumnju da su namjere neobične“, tvrdi Peović.

I lokacija, koja je iz mjesta Zupci prebačena u Talež,  je interesantna, navodi on.

„Znamo za tendencije Rusije da na neki način stupi na toplo more, a brzim aktivnostima NATO saveza je to blokirano s obzirom na to da su sve zemlje od Hrvatske, Crne Gore, Grčke i Albanije blokirale taj izlazak na toplo more. Ako se u neposrednoj blizini otvori mogućnost za jedan takav vojni objekt poput ovog u Trebinju, onda se dovodi u pitanje da strategija NATO-a da kontrolira Jadran i Sredozemlje“, kazuje Peović.
Dodaje kako je pitanje ekologije zapravo sporedno.

„Mislim da je to preizraženo u razgovorima o zračnoj luci u Trebinju. Oni će lako dokazati da će poduzeti sve mjere da se ne dogodi ekološki incident. Što se tiče ekologije, jedino negativno što može biti jeste da zrakoplov padne pored piste i njegovo gorivo se prolije u podzemne vodotokove Omble. Mislim da bi Hrvatska trebala pronaći čvršće argumente od ekološkog jer suprotna strana lako može pronaći odgovore za to u smislu da naprave neke zaštitne predradnje i kažu ‘evo sve smo sredili’. Mislim da je ovdje više pitanje strategije odnosa NATO saveza i Rusije nego što je stvar odnosa Dubrovačko-neretvanske županije i općine Trebinje. Ovo je znatno više iznad nas“, zaključio je za Jug info konzultant i sudski vještak za zrakoplovstvo Tonči Peović.

Aerodrom u Trebinju problematičan je zbog čitavog niza stvari: “S razlogom imamo negativan prizvuk”

Aida Čakić