Legendarni dubrovački profesor: “Kućni odgoj je preduvjet uspjeha mladog čovjeka, a uzalud sve ocjene kad se izgubio respekt”
Svjetski je dan učitelja koji nas svake godine podsjeća na ogromnu ulogu predanih stručnjaka i njihov neizmjeran doprinos društvu.
Učitelj je oduvijek uzor, nositelj znanja, umjetnik za katedrom, u razredu, u dvorani. Uz roditelje, oni su i odgajatelji koji nas usmjeravaju, ispunjavaju naše djetinjstvo, osobe koje pamtimo cijeli život. Kako bi im pružili podršku i osigurali da i dalje nastave ispunjavati potrebe svih budućih generacija, UNESCO je 1994. godine 5. listopada proglasio Danom učitelja, u spomen na 1966. kada je potpisana preporuka o statusu učitelja.
Ogromne su razlike u poslu učitelja, odnosno profesora nekada i sada. Zapravo možemo reći da se to ne može usporediti kako je to bilo ranije, a kako je danas. Većina učitelja kaže kako kod većine mladih ljudi izostaju radne navike, poštovanje, nemaju dobar odnos prema autoritetu nastavnika, vlada nedostatak pažnje za vrijeme nastave… O tome nam je govorio legendarni profesor Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, dugogodišnji priznati hotelijer i ugostitelj te nekadašnji pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Milan Perić.
NOVE TEHNOLOGIJE
“Nekako se današnji učenici brzo umore, više su orijentirani prema novim tehnologijama, najviše mobitelima. Veliki je problem neredovitog pohađanja nastave, u smislu opravdanih ili neopravdanih izostanaka, a time još i gore što im roditelji sve pravdaju, a da nisu naknadno svjesni svojih postupaka . Po mom mišljenju općenito društvo ne pokazuje dovoljnu brigu prema obrazovanju, što nažalost nije dobro. Učenici, a isto tako i studenti misle uglavnom na bolje ocjene bez obzira na to što iza te ocjene često ne stoji znanje”, smatra profesor Perić.
Uz sve to, profesor Perić ističe kako su nastavnici pod velikim pritiskom davanja visokih ocjena radi upis bilo u srednju školu ili fakultete. Da bi se problem pritiska na nastavnike mogao riješiti vanjskim vrednovanjem, dodaje Perić, potrebno je ustrajati na maloj maturi i državnim maturama u srednjim školama gdje se ipak pokazuje znanje. Problem je zapravo obostran.
“Postoji problem i sa strane učenika jer se često radi o nedovoljnom odgoju djece iz više razloga. Ne bih htio ulaziti koji su to razlozi, možda često nebriga od strane roditelja jer ipak uspjeh učenika, odnosno uspjeh općenito mladog čovjeka su temeljni preduvjeti kućnog odgoja. Često roditelji nemaju vremena, zauzeti su poslovima, puno rade itd, i onda su djeca nažalost često prepuštena sama sebi. Što se tiče nekadašnjeg vremena postojao je jedan veći respekt, ne samo prema učiteljima, nastavnicima, nego općenito prema starijim ljudima, na ulici, u javnom gradskom prijevozu, u školi i tako dalje”, navodi profesor.
PROFESORI RADE POSAO IZ LJUBAVI
Međutim, Perić dodaje kako su danas neka moderna vremena, ali ta nova vremena koliko god su donijela dobrih stvari, isto tako su donijela i loših stvari. Jer ti mladi ljudi će završiti školu, fakultete, posvetiti se određenim poslovima, ali je pitanje kakve će rezultate davati.
“Koliko često roditelji razgovaraju s djecom, ukazuju kakvi trebaju biti u školi, na ulici, u kazalištu, apsolutno bilo gdje kuda se kreću… sve se to nažalost moram reći u većini slučajeva je devastiralo, čast iznimkama. Međutim, za rad u školama, fakultetima, općenito sa ljudima to nije nimalo lak posao. To rade osobe s puno entuzijazma, puno strpljenja i upravo zato po mom mišljenju država ne smije zanemariti ulaganje u obrazovni kadar bez obzira koja razina obrazovanja bila. Bilo da se radi o vrtiću, srednjim školama, osnovnim ili fakultetima”, smatra Perić.
Profesor Perić često zna komentirati kako je nažalost jadna ona zemlja u kojoj je školstvo i zdravstvo na niskom granama. Također je istaknuo kako nijedan profesor, sad nebitno kojeg predmeta, nije upisao da studira taj studijski program da zaradi, već iz ljubavi prema tom poslu.
“Ako je to već tako onda treba te ljude stimulirati i treba ih nagraditi. Svi skupa, od kućnog odgoja, od škole, od crkve, od svih onih koji sudjeluju u tom odgojnom lancu moramo se ipak zabrinuti kuda ovo sve skupa ide. Ne kažem da je sve crno i da je sve loše, međutim pribojavam se u dogledno vrijeme da ne bi bilo znatno loši,je a zadnje godine otkako je zavladala digitalizacija, tabletizacija, mobitelizacija i slično, stvari su se po meni znatno promijenile”, zaključio je profesor Milan Perić.
Kate Lujo