Svako treće dijete je debelo, dubrovačka nutricionistkinja savjetuje kako zaustaviti ovaj trend

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Pretilost je sve više svjetska pandemija. Svaka osma osoba u svijetu je pretila, a Hrvati za tom procjenom ne zaostaju.

U posljednjih 30-ak godina stope debljine su se udvostručile! Potvrdila nam je to i poznata dubrovačka nutricionistkinja Mirna Sentić koja tvrdi da nismo svjesni alarmantnosti situacije.

Muškarci prednjače

„Definitivno ne mogu reći da smo svjesni, obzirom da brojke koje vidimo govore same za sebe, i zaista su alarmantne. Po zadnjem istraživanju iz 2021. godine, dokazano je da dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj, odnosno 65 posto nacije ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. To je indeks tjelesne mase preko 25. To bi zapravo bilo preko pet do 10 kilograma viška, do 30 plus kilograma viška”, poručuje Sentić. Dodaje da 73 posto muškaraca ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a svega 59 posto žena.

Paze što kuhaju

Mirna Sentić ističe kako su navike kod muškaraca zapravo znatno lošije nego kod žena.
„Žene su definitivno orijentirane na kvalitetu  života i na to kako će izgledati te kakvu će hranu kuhati svojoj djeci. Kvalitetnija prehrana će uvijek ići s većim stupnjem obrazovanja. To je također dokazano. Što je zapravo i logično. Ako znate koja vas hrana zapravo hrani, čuva vaše kompletno duhovno, mentalno i fizičko zdravlje, to onda nije samo hrana koja će vam smanjiti glad”, pojašnjava Sentić.

Debljina je kronična nezarazna bolest i ona predstavlja rizik od razvoja drugih nezaraznih bolesti uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neke tumore. I od tih bolesti trenutno umire preko 90 posto ljudi, što je više od europskog prosjeka. Definitivno se svi moramo pozabaviti sa svojom djecom kad su ovakve navike u pitanju.

Pretilost ne zaobilazi djecu

„Zadnje istraživanje o djeci pod nazivom CroCOSI , 2021/ 2022 godine je istraživalo djecu od 6 do 9 godina. Tim istraživanjem dokazano je da 36 posto djece jest pretilo u Hrvatskoj, što bi značilo da smo mi kao roditelji jako loši primjeri našoj djeci. Postoje tu i neki drugi faktori, ali u ovom slučaju zadržat ćemo se na hrani. Energetski gusta hrana česta je na dječjem meniju, kao što su slatkiši, sokovi gazirana pića, grickalice, hrana iz pekara, zapravo sve ono čemu su oni izloženi. S druge strane smanjena je količina unosa voća i povrća, imamo velike izbirljivosti, sva ona funkcionalna hrana koja naš sustav hrani nutritivno  je nažalost smanjena”, naglašava Sentić.

Izloženost ekranima i nedostatak kretanja

Pretilost je zapravo prvi znak da ne radimo nešto kako treba, a tek nakon nekoliko godina pretilosti kreću određeni problemi, i onda možemo reći da se sve to reflektira na zdravstveni sustav.

„Sama prehrana koja nije regulirana kod djece, izostanak kretanja, obzirom da je izloženost ekranima definitivno uzela danak stvorila je zapravo čitav niz problema. Mi kao roditelji trebamo za početak biti primjer svojoj djeci. Trebamo djecu hraniti sa namirnicama visoke nutritivne vrijednosti, a to je hrana na kojoj smo zapravo i mi odrasli. A to je kuhano, pripremljeno, da znamo ako je ikako moguće od koga je. Definitivno je bitno dijete uključiti u taj proces, od polja do stola. Od samog planiranja obroka do do nabave hrane, odvedite djecu na placu, ma gdje god zapravo možete, pripremajte obrok s njima. Neka se raduju samom procesu pripreme hrane, a onda zajedno dijelite obroke. Vratimo se par koraka unatrag, smatram da smo zapravo pogriješili u tom pojednostavljivanju, naručivanju, a posebice ekranima u slučaju prehrane koji ne služe baš svrsi”, zaključila je Sentić.

Kate Lujo


PODIJELI S PRIJATELJIMA!