Kako zaštiti gradsku jezgru uslijed potresa, ratnih razaranja, klimatskim promjenama, te pritisaka uslijed razvoja turizma i gospodarstva

U nastavku skupa Hrvatske udruge povijesnih gradova, u Dubrovniku je održana panel rasprava na temu izrade i provedbe planova upravljanja povijesnim gradskim jezgrama pod zaštitom UNESCO-a. Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek održala je tom prigodom izlaganje na temu Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ koji je prvi plan takve vrste u Republici Hrvatskoj te primjer drugim gradovima i sredinama u donošenju i provođenju takvih strateških dokumenata.

Uz čestitke Dubrovkinjama i Dubrovčanima na bogatom kulturnom, znanstvenom i edukativnom programu obilježavanja Godine UNESCO-ove svjetske baštine i zajedničkim nastojanjima u očuvanju i promociji Dubrovnika i njegova kulturnog blaga, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je zadovoljstvo što se navedenom panel raspravom o donošenju planova upravljanja gradskim jezgrama, zaštićenim svjetskim dobrima – približavaju iskustva gradova, uz podršku konzervatorske službe Ministarstva kulture i medija.

Podsjetila je da je 1979. godine uz povijesnu jezgru Dubrovnika na Popis svjetske baštine upisan i Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača (1979.), od kada je Republika Hrvatska upisala ukupno deset lokaliteta prirodne i kulturne baštine od iznimnog svjetskog značaja. „Kontekst suvremenog trenutka i svih izazova današnjice, počevši od rastućih procesa urbanizacije, na povijesne cjeline urbanih obilježja diljem svijeta stavlja pritiske i prijetnje poput ubrzanog i nekontroliranog razvoja koji može dovesti do transformacije povijesnih cjelina, uzrokujući nažalost fragmentarnost i propadanje kulturne baštine“ upozorila je ministrica dodavši da je zadaća konzervatorske službe štititi tu najvrjedniju kulturno-povijesnu baštinu u skladu sa stručnim smjernicama. Ministrica je dodala, kako se pri tome konzervatori svakodnevno susreću s brojnim dodatnim izazovima poput razornih potresa, ratnih razaranja, klimatskim promjenama, pritisaka uslijed razvoja turizma i gospodarstva.

„Upravo u tom smislu, Planovi upravljanja svjetskim dobrima za glavni cilj imaju zaštitu i očuvanje izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući integritet i autentičnost svjetskog dobra“, podsjetila je ministrica te dodala kako ih je nužno implementirati u skladu s potrebama lokalnih zajednica, koje su baštinici tog iznimno vrijednog nasljeđa, uzimajući u obzir kvalitetu života i cjelokupni okoliš unutar okvira održivog (kulturnog) razvoja tih cjelina.

Ministrica je podsjetila na Geoportal kulturnih dobara RH kao središnje mjesto pristupa prostornim podacima o nepokretnim kulturnim dobrima, čiji se veliki potencijal primjene već dokazao pri upravljanju različitim rizicima koji predstavljaju prijetnje za kulturnu baštinu. Nadalje, ministrica je obavijestila prisutne o reformskoj inicijativi izrade nove generacije konzervatorskih podloga zaštićenih kulturno povijesnih cjelina koju Ministarstvo kulture i medija provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Posebno se osvrnula i na novi Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH koji je uspješno prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, a kojim spomenuti procesi i napori dobivaju i svoj zakonodavni okvir kao temelj provedbe.
Podsjećamo, dopunom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara iz 2020. godine, Ministarstvo kulture i medija odredilo je obavezu izrade Planova upravljanja onim kulturnim dobrima koja su upisana na Listu svjetske baštine i Listu ugrožene svjetske baštine, te preporuku izrade takvog dokumenta i za druga kulturna dobra. Grad Dubrovnik prvi je 2021. godine usvojio Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“, a početkom 2023. godine slijedilo je usvajanje „Plana upravljanja starom gradskom jezgrom grada Splita s akcijskim planom upravljanja posjetiteljima“. Najrecentnije, Grad Zadar usvojio je „Lokalni Plan upravljanja „Obrambenim sustavom Zadra“ komponentom serijskog svjetskog dobra UNESCO-a „Venecijanski obrambeni sustavi 16. i 17.stoljeća“.

Uz ministricu, uoči panel rasprave obratila se i ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić, ujedno predsjednica Izvršnog odbora Upravljačke komisije dubrovačkog Plana upravljanja, a raspravi su sudjelovali gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, voditeljica Odsjeka za staru gradsku jezgru Grada Splita Jasna Jerkov, kao predstavnici gradskih uprava koje su, uz Grad Zadar, uspješno izradile i usvojile dokumente Plana upravljanja.

Govoreći o dosadašnjim rezultatima Plana upravljanja gradonačelnik Franković istaknuo je brojne mjere Grada za područje povijesne jezgre, poput kontrole buke, čišćenja kanalizacije kroz projekt Aglomeracije, rješavanja problematike prometa oko povijesne jezgre reguliranjem prolaska, što se kroz testnu fazu očekuje ovo ljeto, kao i izrada Plana nosivog kapaciteta koji je završen i kroz nekoliko dana se očekuje njegovo predstavljanje javnosti.

”Moram istaknuti i projekt demografske obnove povijesne jezgre – izgrađena je nova škola i primila je svoje prve učenike, u tijeku je i natječaj za stanove za mlade obitelji s više djece, putem kojeg ćemo zbrinuti šest dubrovačkih obitelji u stanovima u vlasništvu Grada. Dva smo stana već kupili, a u planu je kupnja još četiri nova objekta u povijesnoj jezgri. Važno je napomenuti i da su svi ovi stanovi ranije bili apartmani za iznajmljivanje turistima, a sada će u njima živjeti obitelji s djecom”, kazao je gradonačelnik Franković.

U ime Ministarstva kulture i medija u raspravi su sudjelovali i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec te v.d. pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Bruno Diklić. U ulozi voditeljice rasprave sudjelovala je Ivana Katurić, docentica urbanih studija Sveučilišta u Rijeci i voditeljica izrade niza strateških razvojnih projekata i drugih dokumenata teritorijalnog i urbanog razvoja, poput planova upravljanja povijesnim jezgrama, planova za postizanje održive mobilnosti i planova za upravljanje rizicima.