U Dubrovniku se danas bolje živi nego prije šest godina
Dvojaka su promišljanja o tome je li gradonačelnik Mato Franković napravio dobar posao u zadnjih šest godina. I sam je priznao kako će ga neki sigurno pohvaliti, dok će drugi kritizirati pa čak i bez obzira koliko i što je učinjeno. Odgovornost je dakako predstaviti aktivnosti i minuli rad, bez velikog opterećenja na reakcije i kritike.
Naime, točno na današnji dan, prije šest godina, Franković je, kako kaže, preuzeo dužnost za upravljanje Gradom Dubrovnikom. Zbog osobnog osjećaja dužnosti predstavio je prilično opširan presjek realiziranih aktivnosti i projekata kao i onoga što još planira napraviti dok je na čelu Grada. Prezentacija je samo sažetak brošure od preko stotinu stranica u kojoj su navedeni konkretni i vidljivi projekti, a njih je doista mnogo. Od realizacije vodoopskrbe, gradnje i uređenja škola, vrtića, stambena politika, gradnje domova za starije, rješavanje dugogodišnjeg problema nelegalnog azila na Žarkovici, enormna ušteda električne energije kroz novu javnu rasvjetu, uređenje prometnica, briga za socijalno ugroženi dio populacije, ali i realizacija sportske infrastrukture koja je u Dubrovniku bila na najnižim razinama.
Gradska imovina
Kao kruna ovih šest godina mandata za Frankovićev tim je bila briga za gradsku imovinu što je realizirano povratom imovine kroz UTD Ragusu i Luku Dubrovnik pa kasnije i kupnju TUP-a. Dok se u Dubrovniku rasprodaje sve što se može jer svaki kvadrat je zlata vrijedan, Grad je sebi osigurao oko devet tisuća kvadrata u svome vlasništvu. To znači ono najvažnije – gospodarenje i suvereno upravljanje najvrjednijim dubrovačkim resursom, a to je upravo imovina.
Ne treba zaboraviti niti projekt Respect the City koji je mnogima vjerojatno nedovoljno ‘opipljiv’, no upravo uz njegovu pomoć Dubrovnik je pozicioniran kao predvodnik održivog i odgovornog turizma. Mnogi svjetski mediji poput CNN-a u prime timeu su izvještavali kako se Biser Jadrana uspješno bori s prekomjernim turizmom i pokušava postaviti pravila. Ne treba zaboraviti da je prije pet i više godina Dubrovnik bio na crnim listama uz preporuke kako ga treba izbjegavati zbog gužvi. Danas su stvari nešto pozitivnije i percepcija u svijetu je drugačija. Taj uspjeh nije došao preko noći nego je upravo kroz Respect the City postavljen jasan okvir što je rezultiralo velikim priznanjem.
Brojni projekti koji su realizirani, kao i oni koji će biti, možda mnogima nisu dovoljni jer gorući problem svima bode oči, a strpljenja je sve manje. Naravno, riječ je o prometu. I maloj djeci je jasno kako prometna infrastruktura jedva ponosi opterećenje u vidi brojnih taksi vozila, autobusa i kombija, osobnih automobila i javnog gradskog prijevoza. Čini se kako je i Franković itekako svjestan ovog problema o kojem je otvoreno govorio.
“Nikad dovoljno prometne i komunalne infrastrukture. Da nam je još milijarde i milijarde eura, ne bi nam bilo dostatno da riješimo sve što nam treba”, bio je jasan.
Vječni problem prometa
Uređenje prometnica, gradnja parkinga, novi prometni režim, samo su neki od izazova koji su najavljeni kao možebitna rješenja koji su problem u mnogim svjetskim gradovima. Dubrovnik u tome nije izdvojeni slučaj, ali možda jednog dana stvari će doći na svoje mjesto. Franković polaže nadu u izgradnju parkinga, posebice na rubnim područjima grada. Ako se izgradi obećavajući sustav park’n’ride na Pobrežju koji će za nekoliko tisuća posjetitelja omogućiti ostavljanje automobila, a oni će kasnije javnim prijevozom dolaziti u grad, moglo bi doći do revolucionarne promjene. Dubrovčani i stanovnici susjednih općina tako bi imali prioritet na dubrovačkim prometnicama, a što je najvažnije ne bi dolazilo do kaosa. Budućnost prometa su, naglasio je Franković, restrikcije, a to nitko ne želi čuti.
Važno je spomenuti i gradsku blagajnu o čemu je gradonačelnik kratko govorio što implicira kako je stanje prilično dobro.
“Pročelnik mi je rekao da nije dobro da govorim koliko imamo novaca, ali imamo par milijuna eura… Zadovoljan sam kako se blagajna puni i to nam omogućava stabilnost i dobar pogled prema budućnosti”, bio je tajnovit Mato Franković što ipak ulijeva dozu optimizma, ali i opreza budući da vladaju nestabilna globalna vremena.
Gradonačelnik je sebi dao ocjenu dobar (3), jer kako kaže upravo su ga tako u jednoj anketi ocijenili građani.
“Možeš biti skroman, možeš se praviti skroman, a možeš sebi dati peticu pa što god narod kaže… Za veću ocjenu treba realizirati brojne projekte koji su pred nama. Vjerujem kada bi sve to realizirali, ocjena bi opet bila dobar (3)”, smatra on.
Bez obzira za aktualnu percepciju stanovnika, doživljaj posjetitelja, pohvale i kritike, nema sumnje kako se danas u Dubrovniku živi bolje nego prije šest godina. Za ostvarivanje ciljeva potrebni su stabilnost i kontinuitet. Život u cijelom svijetu obilježen je jurnjavom i nepredvidivosti što je problem za realizaciju planiranog na početku bilo čijeg mandata. Samo kontinuirana ulaganja i rušenje barijera garantiraju uspjeh. U konačnici će netko dati ocijenu za taj trud pa makar ona bila dobar (3).