Ako ga ne možeš pobijediti – pojedi ga! Plavi rak sve brojniji u našem moru

Plavi rak, morski “došljak” iz Amerike, posljednjih je godina sve češći stanovnik južnog Jadrana. Prvi put službeno je zabilježen 2007. godine na jugu Pelješca, a danas je prisutan u gotovo cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji – najviše u delti Neretve i uz obalu.

„Ova vrsta preferira more bogato hranom, posebno školjkama i ribom, a voli i toplije uvjete. Porijeklom je iz Amerike, gdje se smatra delikatesom, no kod nas se vodi kao invazivna vrsta“, objašnjava Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Prema njezinim riječima, plavi rak se smatra invazivnim zato što nije autohton, a pritom mijenja prirodnu ravnotežu u moru jer zauzima staništa i troši hranu domaćim vrstama.
Ipak, najveći mu je neprijatelj čovjek – jer ga lovi za prehranu.

Od neprijatelja do delikatese

Upravo iz te ideje nastao je i Festival plavog raka, prvo u Opuzenu, a potom i u Stonu. Cilj je bio pokazati kako se ova invazivna vrsta može pretvoriti u gastronomski adut.
„Željeli smo potaknuti ribare i lokalno stanovništvo da ga više love. Na festivalima smo s kuharima pripremali različita jela, kako bismo pokazali koliko je meso plavog raka ukusno. Iako još uvijek nije dovoljno poznat, sve ga više restorana koristi, osobito u dolini Neretve“, kaže Miljas Đuračić.

Trenutno se najviše konzumira u privatnim aranžmanima, no plan je njegovu pripremu i uporabu dodatno popularizirati – jer svaka konzumacija znači i jedan primjerak manje u moru.
Klimatske promjene pomažu širenju

„Klimatske promjene, posebno porast temperature mora, dodatno pogoduju širenju plavog raka, ali i drugih invazivnih vrsta. On voli toplo, hranom bogato more, a takvi su uvjeti sve češći. Kad ima hrane, populacija raste – no kad je ponestane, dolazi do pada brojnosti. Zato je važno pratiti stanje mora i reagirati na vrijeme“, pojašnjava ravnateljica.

Edukacija je ključ

„Sve invazivne vrste, bilo biljne ili životinjske, u naše su se more doselile posredno – ljudskim djelovanjem. Često iz neznanja. Zato smo organizirali radionice u školama i vrtićima, izrađivali brošure i bojanke, te pokrenuli festivale. Edukacija je najvažniji alat zaštite prirode“, naglašava.

Od problema do resursa

Analiza mesa plavog raka pokazala je da je riječ o nutritivno vrijednoj namirnici – bogatoj bjelančevinama, mineralima i proteinima. Ako ga pametno iskoristimo, plavi rak može postati resurs, a ne prijetnja. Što ga više konzumiramo, to ga manje ima u moru. Svaki pjat – jedan korak prema očuvanju ekosustava.