PSIHOLOGINJA: Tijekom blagdana nasilje drastično raste, većina slavi obitelj, zajedništvo… dok usamljeni ‘kuhaju’ u sebi
Tragedija u Osnovnoj školi Prečko zgrozila je ne samo Hrvatsku nego i cijelu regiju, a diljem Hrvatske u osnovnim školama danas se pale svijeće u znak suosjećanja sa žrtvama tragedije, ali i kao poziv na reagiranje institucija.
Sudeći prema crnim brojevima, tijekom blagdana nasilje je u porastu, a blagdani kao što su Uskrs i Božić često su obilježeni tragičnim događajima. Osim tragedije u osnovnoj školi Prečko, još nekoliko njih dogodilo se i diljem Europe.
Klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić ističe kako su blagdani poput Božića vrijeme kad se ističe sreća, obitelj i zajedništvo, a problem nastaje onda kad se kod pojedinaca očekivanja i ono što se promiče kroz medije ne podudara s njihovoj stvarnosti.
“Blagdani su vrijeme kada se pokušavamo puno više družiti s obitelji i vrijeme kada se nekako zaustavi dosadašnji način života koji živimo nekako radno ubrzano. Međutim, moramo znati da nije kod svih ljudi tako. Dakle, postoje ljudi koji nemaju niti dobre odnose u obitelji, ali nemaju ni obitelji. Postoje ljudi koji ne znaju kako se nositi s tim svojim demonima. Ipak, kad se sve zaustavi problemi isplivaju na površinu. Super je kad u tom periodu uspijemo doživjeti tu ljepotu blagdana, opuštenost, mir, bliskost i sve ono što nam treba, što želimo i što ustvari je upriličeno. Zato i postoje ti blagdani da se povremeno ovakve stvari osvijeste i dožive da nam napune baterije i da možemo nastaviti dalje gurati ovako.
Međutim, problem nastaje kod ljudi koji nemaju ovakav način života jer tada na površinu izlaze upravo te nekakve nakupljene frustracije, nakupljena agresija i onda ustvari dolazi do upravo ovakvih nemilih događaja i manifestacije tih agresivnih fuzija, kao što vidimo svjedoci smo onome što se dogodilo u Osnovnoj Prečko.”
Usamljenost je postala bolest društva
Dok većina tijekom blagdana slavi obitelj, zajedništvo i sreću, stvarnost je zapravo u većini slučajeva daleko od toga što stvara podosta frustracija, ističe psihologinja Raguž Staničić.
“Puno je više nego što mislimo i vjerujemo ljudi koji nisu u takvoj situaciji. Dakle, puno je više usamljenih ljudi kojima je ta usamljenost, tuga neugodna emocija i puno više u tom periodu dolazi do izražaja.
Osviještenost da bi se ovako nešto moglo dogoditi pomogla bi kako bismo mogli prevenirati takve događaje.
A sad što napraviti konkretno da se pojedinac ne osjeća netko usamljen? Možda ne bi bilo loše da kao društvo probamo razmisliti imamo li nekakve centre ne samo za beskućnike, nego bi mogla biti organizirana i nekakva događanja za ljude koji su usamljeni koji bi mogli na takvim mjestima osjetiti zajedništvo s osobama koje imaju slične potrebe,” kazala je Raguž Staničić.