Dobroslavić vs. Giljača: Tko se više bori za okoliš, HDZ ili Srđ je naš?

Centar za gospodarenje otpadom „Lučino razdolje” gradi se po svim hrvatskim i europskim zakonima, a politika stranaka Srđ je grad i Možemo! neodgovorna je i nevjerodostojna, smatra Nikola Dobroslavić (HDZ) koji se u ponedjeljak sučelio s predstavnikom stranke Srđ je grad Markom Giljačom na HRT-u 4.

Dubrovačko-neretvanski župan optužio je Srđevce za dvostruke kriterije, neodgvoronost i nevjerodostojnost, podsjećajući da se danas u Zagrebu zalažu za isto ono rješenje koje na jugu uporno pokušavaju minirati.

Planovi i tužakanje

„Kao odgovorna jedinica lokalne samouprave i turistička destinacija već odavno krenuli smo u rješavanje pitanje gospodarenja otpadom, pripremili plan sukladan s državnom razinom i nakon velikih i dugih procedura odlagalište se gradi i bit će gotovo do kraja 2025. godine”, naglasio je župan Dobroslavić. Prisjetio se da su tadašnji aktivisti, a kasnije članovi stranke Srđ je grad, minirali projekt.

„S jedne strane protivili su se lokaciji, a spominjali su i inzistirali da je riječ o zastarjeloj tehnologiji. Tužili su ministarstvo Upravnom sudu za okolišne uvjete pa izgubili tužili, tužili su i Europskoj komisiji pa se ništa nije dogodilo”, ispričao je Dobroslavić dodavši da je čuo da Zagreb sada planira raditi isti takav centar.

„Ne bih volio komentirati druge jedinice lokalne samouprave, ali iznenađuje da Možemo na onome na čemu je dobilo izbore u gotovo tri godine nije napravilo ništa”, komentirao je Dobroslavić.

Giljača mu je uzvratio da je Dubrovačko-neretvanska županija i dalje na državnom dnu kada je u pitanju razdvajanje otpada, dok se u Zagrebu postotak nerazdvojenog otpada umanjio 30-ak posto.

„Nismo se samo mi žalili na Lučino razdolje, nego su i brojne udruge i stanovnici Dubrovačkog primorja jasno upozoravali da je lokacija problematična zbog krškog terena koji upija podzemne vode”, napomenuo je Giljača spomenuvši da bi otpadne vode na kraju mogle završiti u Malostonskom zaljevu. Kao prihvatljivu tehnološku opciju Giljača je spomenuo plazmeno rasplinjavanje, a dodao je i da nije istina da se dubrovačko-neretvanski CGO gradi u zacrtanim vremenskim rokovima jer izdavanje građevinske dozvole kasni tri mjeseca.

Uspjeh u arbitraži

Jedna od tema razgovora bio je i projekt golfa na Srđu, odnosno arbitraža koja je završila u korist Hrvatske pa je tako izbjegnuta mogućnost da se investitorima isplati ogromnu odštetu.

„Investitori su tužili Hrvatskuda se na Srđu po pitanju golfa nije postupalo u skladu sa zakonom i da je oštećen investitor i da država treba platiti 500 milijuna eura investitoru. Mi smo od prvog dana smatrali da je to bespredmetno, srećom, to je potvrđeno u postupku. Administracija, na državnoj i lokalnoj razini bila je uredna i ništa nažao nije napravljeno investitoru”, pojasnio je Dobroslavić dodavši da bi situacija bila potpuno drukčija da je Županija prihvatila prijedlog od strane Srđ je naš i smanjila obuhvat lokacije sa 300 na 100 hektara.

„Mi smo se tome odupirali, a da nije tako bilo, investitor bi dobio tu arbitražu što je potvrdio i Upravni sud”, istaknuo je Dobroslavić.