Trebaju li roditelji tajno pregledavati mobitele svoje djece? Dva su puno bolja rješenja

Roditelji se danas često nalaze u dilemi – treba li kontrolirati mobitel djeteta, ograničiti vrijeme provedeno na internetu ili jednostavno vjerovati da će dijete samo znati što je sigurno, a što nije. Pronaći ravnotežu između nadzora i povjerenja nije jednostavno. Policijska službenica Anita Matana, koja kroz preventivne programe svakodnevno radi s djecom i roditeljima, smatra da rješenje nije u strogim zabranama, već u odnosu povjerenja.

Kontrola se mora pretvoriti u razgovor

Kako djeca rastu, način nadzora mora se mijenjati.

„Kad su djeca mala, kontrola roditelja treba biti veća – kroz tehničku zaštitu i zajedničko korištenje interneta u obiteljskom prostoru. No kako dijete raste, kontrolu bi trebalo postupno zamijeniti razgovorom i povjerenjem“, objašnjava Matana.

Dodaje da skriveno provjeravanje mobitela često može narušiti odnos roditelja i djeteta.

„Umjesto tajnog nadzora, bolje je zamoliti dijete da pokaže što radi na internetu, koje ga igre zanimaju i s kim se dopisuje. Tako dijete osjeća povjerenje i lakše će se obratiti roditelju ako se pojavi problem“, ističe.

Znakovi da je dijete izloženo cyberbullyingu

Roditelji često ne primijete odmah da dijete prolazi kroz neugodno iskustvo na internetu.

Matana upozorava da postoje određeni znakovi koji mogu ukazivati na problem.

„Dijete može postati povučeno, tjeskobno ili razdražljivo. Može izbjegavati druženja, sport ili aktivnosti koje je prije voljelo“, kaže.

Neka djeca imaju i fizičke simptome poput glavobolje, bolova u trbuhu ili problema sa spavanjem.

„Ponekad djeca skrivaju ekran kad roditelj uđe u sobu ili naglo prekidaju komunikaciju. To su signali na koje roditelji odmah trebaju reagirati“, naglašava.

Ako se problem pojavi, važno je reagirati smireno.

„Roditelji ne bi trebali reagirati panikom ili kažnjavanjem. Važno je saslušati dijete, pružiti podršku i sačuvati dokaze poput poruka ili fotografija ako je potrebno prijaviti slučaj“, savjetuje.

Internet je postao sastavni dio života djece i mladih, a potpuna zabrana više nije realno rješenje. Kako zaključuje policijska službenica Anita Matana, najbolja zaštita nije stroga kontrola nego otvoren odnos između roditelja i djece.

„Otvoren razgovor, međusobno povjerenje i jasna pravila često su najbolja zaštita. Djeca trebaju znati da se uvijek mogu obratiti odraslima kada im nešto na internetu izazove strah ili nelagodu“, poručuje.

Foto Kreni zdravo