Digitalno oglašavanje: Meta i Google iz Hrvatske svake godine izvuku 240 milijuna eura

Od ukupno 340 milijuna eura prihoda od digitalnog oglašavanja na digitalnim kanalima u Hrvatskoj, čak 240 milijuna odlazi stranim tehnološkim divovima Meti i Googleu. Hrvatski medijski izdavači od cjelokupnog oglasnog kolača primaju samo 100 milijuna eura.

Tu zabrinjavajuću sliku digitalne stvarnosti iznio je izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI) Ozren Kronja na konferenciji “Europa i Hrvatska u digitalno doba: sloboda govora i odgovornost medija” koju su organizirali Europska komisija, Agencija za elektroničke medije i HAKOM.

Kronja je upozorio da su velika pitanja i dalje otvorena: što je s transparentnošću algoritama koji određuju što ćemo vidjeti na internetu, kako osigurati jasniji uvid u to kako platforme moderiraju sadržaj, te kako povećati njihov doprinos slobodi i pluralizmu medija. Također je istaknuo potrebu za suzbijanjem širenja nezakonitog sadržaja.

Digitalne platforme mijenjaju medije

Jasna Vaniček-Fila, nacionalna koordinatorica projekta “Novinari su važni” Vijeća Europe i članica Vijeća za elektroničke medije, slaže se da je digitalna transformacija bila dramatična. Ocijenila je kako su digitalne platforme u posljednjih nekoliko godina toliko promijenile medijsko okruženje da je ono sada gotovo neprepoznatljivo u usporedbi s onim kakvo je nekad bilo.

“Moramo dovesti u korelaciju velike digitalne platforme i medije. Osim DSA, postoji i uredba Europski akt o slobodi medija (EMFA) koji obvezuje velike digitalne platforme da u slučaju uklanjanja ili ograničavanja vidljivosti nekog sadržaja to i komuniciraju s medijima. Svima nam je bitno da dezinformacija ne bude, te da ako neka velika digitalna platforma odluči ukloniti ili ograničiti doseg nekog sadržaja, da o tome komunicira s medijima”, kazala je Vaniček-Fila.

Europska komisija već je uzela stvar u svoje ruke. Milana Brkić, savjetnica za Uredbu o digitalnim uslugama u Europskoj komisiji, otkrila je impresivne brojke. Komisija protiv velikih internetskih platformi vodi čak 15 formalnih postupaka, a poslala je više od 150 zahtjeva za dostavu informacija.

Prve kazne već stižu. X je dosad najozbiljnije prošao jer je kažnjen s 120 milijuna eura.

Trećina uklanjanja bila je nepravedna

Možda najzanimljiviji podatak tiče se onoga što se događa kada korisnici osporavaju brisanje njihovih objava. Na platformama Meta i TikTok korisnici diljem Europe osporili su više od 16 milijuna uklanjanja sadržaja.

Ishod je fascinantan: gotovo 35 posto uklanjanja je bilo poništeno i sadržaj je vraćen natrag. Pokazalo se, dakle, da je više od trećine sadržaja bilo nepravedno uklonjeno.

Pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić objasnio je da je cilj konferencije upoznati predstavnike medija s tim čemu Akt o digitalnim uslugama služi i na koji način je relevantan za rad medija te što se zapravo u njegovoj primjeni može očekivati.

“DSA je dugoočekivani propis, a prije njega regulacija sadržaja na internetu zapravo nije postojala. Akt o digitalnim uslugama nastoji oživotvoriti načelo: ono što je zabranjeno ‘offline’, treba biti zabranjeno i ‘online’. Govor mržnje i dezinformacije su, pritom, samo jedan od aspekata Akta o digitalnim uslugama koji pokriva i puno širi dijapazon nezakonitosti, od dječje pornografije do povrede intelektualnog vlasništva”, kazao je Maričić.

Postoji više načina kako se nezakonit sadržaj može maknuti s interneta. Prvi je kada internetska platforma to radi samoinicijativno na temelju svojih algoritama i mjera koje je poduzela, pa sama “prepozna” i ukloni nezakoniti sadržaj. Drugi način je putem naloga nadležnih hrvatskih institucija poput DORH-a, MUP-a, Državnog inspektorata, Carinske uprave, Ministarstva zdravstva i, naročito u slučaju govora mržnje, Agencije za elektroničke medije. Treći put je preko zahtjeva samih korisnika, ali i preko pouzdanih prijavitelja kojima se treba dodijeliti status nakon prijave HAKOM-u.

Maričić je naglasio važnu distinkciju. HAKOM, kao nacionalni koordinator za digitalne usluge u provođenju EU Akta o digitalnim uslugama, ne kontrolira sadržaj medijskih objava nego koordinira rad nadležnih institucija.

“Bilo je raznih postupanja, ali nisu izrečene nikakve sankcije. Najviše pritužbi dobili smo na velike internetske platforme za koje nismo nadležni nego je nadležna Europska komisija”, rekao je Maričić.

Foto: FAH