POTPUNI KAOS? Inflacija usporava, cijene rastu, a HUP traži ukidanje ograničenja cijena

Ministarstvo gospodarstva odgovorilo je na zahtjev HUP-a za ukidanjem ograničenih cijena proizvoda, poručivši da poštuje načela slobodnog tržišta, ali i da su dosadašnje mjere dale konkretne rezultate. Ističu kako će uspostava Registra stanovništva omogućiti pravednije i učinkovitije usmjeravanje pomoći prema najugroženijima.

Iz HUP-a navode da inflacija usporava te da je godišnja stopa harmonizirane inflacije u prosincu pala na 3,8 posto, uz smanjenje cijena u svim glavnim kategorijama, posebno hrane i energenata. Proizvođačke cijene bez energenata porasle su 1,4 posto, što upućuje na slabljenje troškovnih pritisaka.

Poslodavci smatraju da su administrativna ograničenja cijena postala nepotrebna te da stvaraju dodatne troškove poslovanju, dok transparentnost tržišta, po njihovu mišljenju, već osiguravaju obvezne objave cjenika. Uz to, traže i ukidanje zabrane rada nedjeljom, uz poruku da takva ograničenja štete državnim prihodima.

S druge strane, Vlada naglašava da inflacija nastavlja usporavati te da su cijene hrane u prosincu porasle 2,8 posto, uz ukupnu inflaciju od 3,3 posto, što smatraju potvrdom učinkovitosti postojećih mjera.

Brojne udruge za zaštitu potrošača ističu kako ideja o ukidanju ograničenih  cijena proizvoda nema smisla jer unatoč tome što inflacija usporava, cijene brojnih proizvoda i dalje rastu. Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača za Soundset Ragusu upozorava kako ograničene cijene omogućuju onima s najmanjim primanjima koliko toliko normalan život.

„Ove mjere nemaju ekonomski učinak, već su isključivo socijalne. Inflacija možda usporava, ali građanima to malo znači jer cijene svakodnevno rastu. Bez ograničenih cijena mnogi ne bi mogli priuštiti osnovne proizvode. Imamo više od 600 tisuća umirovljenika s mirovinama do 500 eura i više od 800 tisuća zaposlenih s plaćama do 1.400 eura. Naša potrošačka košarica za samca iznosi oko 250 eura, što znači da 300 tisuća umirovljenika ne bi mogli kupiti osnovne namirnice i higijenske potrepštine nakon što podmire režijske troškove poput struje, vode i grijanja,“ objašnjava Knežević.

Iz Vlade poručuju kako ograničene cijene ostaju na snazi do ljeta, a tek će se tada vidjeti njihov učinak. Socijalna karta, koja bi trebala pokazati socijalni status svakog građanina, mogla bi poslužiti za ciljanje pomoći osobama s manjim primanjima.

“Za sada, podržavamo odluku da se cijene ne diraju, ali poslodavci moraju poštovati pravila, jer Državni inspektorat bilježi sve više prekršaja. Problem je i u tome što mnogi proizvodi nisu dostupni, cijene su često više od ograničenih, a pravilno istaknute cijene nedostaju,“ poručuje Knežević.