Presuda koja bi mogla promijeniti praksu u cijeloj Hrvatskoj, a donesena je baš u Dubrovniku

Udruga Franak objavila je priopćenje u kojem ističe važnu presudu Županijskog suda u Dubrovniku kao primjer kako bi se, prema njihovom stajalištu, trebalo suditi u predmetima vezanima uz konverziju kredita u švicarskim francima.

Riječ je o presudi Županijskog suda u Dubrovniku, broj Gž-435/2025, donesene 19. studenoga 2025. godine, kojom su ukinuti dijelovi prvostupanjske presude, ali isključivo zbog nepotpunog izračuna koji se mora ponoviti u postupku na prvom stupnju.

Sudskim vijećem predsjedala je sutkinja Noemi Butorac, a članice i član vijeća bili su Kata Brajković, kao sutkinja izvjestiteljica, te Emir Čustović. Potrošača je u postupku zastupao bjelovarski odvjetnik Krunoslav Markovinović.

Kako navodi Udruga Franak, Županijski sud u Dubrovniku ovom je presudom jasno potvrdio da potrošači koji su proveli konverziju kredita ne gube pravo na puno obeštećenje. Prema priopćenju, temeljni zaključci presude su sljedeći:

“Presuda je ukinuta u dijelu koji se odnosi na isplatu preplaćenih iznosa kako bi se na prvom stupnju pravilno obračunala preplata iz konverzije, odnosno kako bi se ona odbila od zateznih kamata dospjelih do dana konverzije.

Potvrđen je dio presude koji se odnosi na isplatu razlike glavnice, odnosno razlike između konvertirane glavnice i preostale glavnice koja vrijedi temeljem izuzeća ništetnih odredaba.

Potrošač koji je proveo konverziju ne gubi pravo na puno obeštećenje.

Niti zakonom, niti aneksom ugovora nije regulirano pitanje posljedica ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule CHF.

Iako potrošač ima pravo na obeštećenje, pri utvrđivanju njegova iznosa mora se uzeti u obzir iznos konverzijske preplate, kojom se umanjuje ukupan iznos obeštećenja.”

Udruga Franak navodi kako će se nakon ponovljenog izračuna iznos zateznih kamata dospjelih do dana konverzije umanjiti za iznos konverzijske preplate, dok će se u preostalom dijelu presuda potvrditi u skladu s pravnim shvaćanjima Županijskog suda u Dubrovniku.

U zaključku priopćenja ističe se kako sve ono što su banke, kao nepošteni stjecatelji, stekle bez pravne osnove, mora biti vraćeno zajedno sa zateznim kamatama. Eventualni već vraćeni iznosi mogu se, sukladno članku 172. Zakona o obveznim odnosima, odbiti isključivo od dospjelih zateznih kamata. Tek ako taj iznos nije dostatan, razlika se može odbiti od glavnice.

Prema tumačenju Udruge Franak, potrošaču na kraju pripada isplata preplaćenih iznosa s pripadajućim zateznim kamatama od dana konverzije, zatezne kamate dospjele do dana konverzije, umanjene za iznos konverzijske preplate, te razlika između konvertirane glavnice i glavnice utvrđene temeljem izuzeća ništetnih odredaba, s pripadajućim zateznim kamatama od dana konverzije.