ŠOKANTNI PODACI Djeca sve isloženija seksualnim online porukama

Čak 82 posto djece u Hrvatskoj u dobi od 10 do 16 godina ima vlastiti mobilni uređaj za pristup internetu, a u posljednjih godinu dana oko četvrtina njih primila je seksualne poruke. Istaknuto je to u petak na predstavljanju istraživanja Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj, provedenog u sklopu europskog projekta EU Kids Online.

Posebno zabrinjava podatak da je svako treće dijete takve poruke zaprimilo od osobe koju uopće ne poznaje, što upućuje na visoku razinu izloženosti djece nepoželjnom seksualnom obraćanju u digitalnom prostoru. Na to je upozorila nacionalna koordinatorica projekta Lana Ciboci Perša, istaknuvši kako je riječ o znatnom porastu u odnosu na prethodno istraživanje iz 2017. godine, kada je online seksualnom sadržaju bilo izloženo oko osam posto djece.

Izloženost raste s dobi

Uznemirujuća iskustva

Unatoč zabrinjavajućim brojkama, istraživanje pokazuje da se većina djece u Hrvatskoj osjeća sigurno na internetu te smatra da zna kako reagirati ako se netko prema njima ponaša neprimjereno. Svakom četvrtom djetetu lakše je biti „svoj“ u online prostoru nego u izravnom kontaktu s drugim ljudima.

Ipak, uz osjećaj sigurnosti, djeca se često susreću s uznemirujućim iskustvima. U posljednjih godinu dana nešto što ih je uzrujalo ili uznemirilo na internetu dogodilo se jednom mjesečno ili češće svakom četvrtom djetetu u dobi od 10 do 16 godina. Takva iskustva najčešća su među šesnaestogodišnjacima (31 posto), dok su najmanje zastupljena kod desetogodišnjaka (11 posto).

Neprimjeren sadržaj 

Djeca su pritom izložena i različitim oblicima neprimjerenog sadržaja, među kojima se najčešće spominju teorije zavjere (23 posto), sadržaji povezani s ekstremnom mršavošću i poremećajima hranjenja (21 posto), samoozljeđivanje (18 posto), pornografija (17 posto) te nasilne i krvave slike (17 posto).

Većina tih izloženosti ne pokazuje značajne razlike između spolova, no djevojčice češće nailaze na sadržaje vezane uz ekstremnu mršavost, dok dječaci češće prijavljuju susret s pornografskim sadržajima.

Umjetna inteligencija

Istraživanje po prvi put donosi i podatke o korištenju generativne umjetne inteligencije među djecom, a rezultati su, upozoravaju stručnjaci, zabrinjavajući. Samo 21 posto djece u posljednjih mjesec dana nije koristilo alate umjetne inteligencije, dok ih većina koristi za pisanje školskih eseja i priča.

Posebnu zabrinutost izaziva podatak da gotovo svako treće dijete koristi umjetnu inteligenciju za razgovor o vlastitom fizičkom zdravlju, kondiciji ili osobnim brigama, tražeći savjete. U tim se slučajevima djevojčice i dječaci koriste AI alatima podjednako, dok dječaci češće sudjeluju u izradi tzv. deepfake sadržaj.

Uloga roditelja i škole

Rezultati istraživanja, provedenog na reprezentativnom uzorku učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, upućuju na hitnu potrebu za sustavnim mjerama javnih politika. Stručnjaci naglašavaju važnost jačanja digitalne pismenosti, poticanja roditeljske medijacije te osiguravanja bolje podrške mentalnom zdravlju djece u digitalnom okruženju.

Pritom se ističe kako je uloga roditelja i škole ključna, ali nedovoljno iskorištena. Gotovo 46 posto roditelja, navode autori istraživanja, nikada ne razgovara s djecom o njihovim pogreškama na internetu, a većina ne koristi ni tehničke mjere zaštite.

Predstavljanje istraživanja organizirali su Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, kao nacionalni koordinator provedbe projekta u Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije.

Izvor: Klikni.hr