Hladan tuš za stanare zgrada koji se raduju novom pročelju i dizalu: Nećemo stići sve popisati

Sve zgrade u Hrvatskoj moraju do kraja godine dobiti vlastiti OIB, a upravitelji upozoravaju da neće stići dodijeliti brojeve svim zgradama jer je u sektoru tek 450 do 500 ljudi. Od srpnja je izdano oko 2000 OIB-ova, još je oko tisuću zahtjeva u obradi. To je tek mali dio ukupnog broja zgrada.

Suvlasnici čiji upravitelji ne uspiju dodijeliti OIB-ove do kraja ove godine neće moći sudjelovati u državnim programima sufinanciranja. To znači da će ostati bez mogućnosti energetske obnove, uređenja fasada ili ugradnje liftova, što je posebno važno za starije zgrade.

Upravitelji koji propuste rok riskiraju novčane kazne od 700 do 5500 eura. Te bi kazne na kraju mogli platiti suvlasnici kroz veću pričuvu. Procjenjuje se da mnoge zgrade neće stići završiti postupak do isteka roka.

Popisivanje stanova

OIB je osobni identifikacijski broj koji zgrada dobiva kao pravna osoba. Upravitelj mora organizirati dolazak u zgradu i popisivanje svih stanova. Zatim se izrađuje skica posebnih dijelova objekta, svakog stana, zajedničkih prostora i položaja u zgradi. S tim dokumentima podnosi se zahtjev za dodjelu OIB-a.

Za zgrade koje nemaju službene nacrte potrebno je izići na teren. Upravitelj mora nacrtati svaku pojedinu etažu.

“Apeliram na sve suvlasnike da dostave postojeće nacrte ili tlocrte kako bi se postupak ubrzao”, poručio je Dražen Pomper iz Udruge Upravitelj.

Suvlasnici moraju proaktivno sudjelovati u postupku.

“Upravitelj će organizirati dolazak u zgradu, popisivanje stanova i izradu skica posebnih dijelova objekta”, objašnjava Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada u Zagrebu. Bez suradnje stanara postupak se dodatno usporava.

Za svaku zgradu upravitelj mora prekontrolirati sve podatke, uključujući ime i prezime svakog suvlasnika, kvadraturu svakog stana, opis i položaj svake nekretnine u zgradi.
“To jednostavno ne stignemo”, kaže Pomper.

Troškovi uvođenja OIB-a plaćat će se iz pričuve zgrada. Iznos je nekoliko stotina eura, ovisno o veličini objekta. U taj trošak ulazi i izrada nacrta za zgrade koje ih nemaju.

Zgrada s odvojenim ulazom moći će se upisati zasebno.

Alternativno rješenje

Ministarstvo prostornog uređenja zasad ne razmatra produljenje roka. Ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike Tomislav Jukić kazao je da bi se eventualno moglo razmotriti rješenje. Unos ugovora o upravljanju zgradom u registar upravitelja mogao bi se smatrati ispunjenjem zakonske obveze. Time bi upravitelji, unoseći sve ugovore do kraja godine, formalno zadovoljili propisani zahtjev.

Obveza za OIB proizlazi iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Cilj je učinkovitije upravljanje zgradama. Tako će biti lakša naplata pričuve i komunalnih usluga. Zgradama kao pravnim osobama bit će lakše voditi sudske postupke između suvlasnika i trećih osoba.

Novi Pravilnik o toplinskoj energiji dodatno će povećati važnost OIB-a. Osobito je to važno za zgrade priključene na toplinarstvo.
“Suvlasnici će u budućnosti preko pričuve plaćati i zajedničku potrošnju toplinske energije, pa će i iznosi na uplatnicama biti veći”, upozorava Pomper.

Dugoročni cilj

Konačni cilj uvođenja OIB-a jest stvaranje jedinstvenog registra. Taj će registar pokazati stvaran broj stambenih objekata u Hrvatskoj. Omogućit će transparentnije i učinkovitije upravljanje zgradama. Trenutno nitko ne zna koliko točno stambenih zgrada postoji u Hrvatskoj.

Postupak dodjele OIB-a pokazao se znatno složenijim nego što se očekivalo. Procjenjuje se da mnoge zgrade neće stići završiti proces do kraja godine. Ministarstvo zasad drži da će rok ostati nepromijenjen.

Ako Ministarstvo prihvati alternativno rješenje, upravitelji bi morali samo unijeti ugovore o upravljanju u registar. To bi moglo biti brže od kompletnog postupka dodjele OIB-a. No, to rješenje zasad je samo u fazi razmatranja.

Za upravitelje koji do kraja godine ne ispune obvezu predviđene su novčane kazne. Te bi kazne na kraju mogli snositi suvlasnici kroz povećanje pričuve.