Dok ‘oluja svih oluja’ divlja nad Karibima, može li se nešto slično dogoditi i Hrvatskoj?

Dok svijet s napetošću prati razorne prizore koje je za sobom ostavila snažna oluja nad Karibima – osobito nakon što je pogodila Jamajku i sada prijeti Kubi – mnogi se pitaju: može li takav ili sličan uragan ikada zaprijetiti i Hrvatskoj?
Ogromni valovi, orkanski vjetrovi i bujice kiše koje gutaju čitava područja prizori su koji izazivaju strahopoštovanje, ali i pitanja o klimatskim promjenama koje sve češće donose ekstremne vremenske pojave i Europi.

Meteorolog Kristijan Božarov pojašnjava da se takvi razmjeri oluja u našem dijelu svijeta zasad ne mogu dogoditi.

„Na sreću, Europa, pa tako ni Hrvatska, ne može iskusiti tropske uragane jer se ne nalazimo nad tropskim morima,“ kaže Božarov. „Iako temperature Sredozemlja i Jadrana postupno rastu, kod nas se mogu pojaviti tek manji sustavi, takozvani medikeini – mediteranski ‘rođaci’ uragana, ali oni su znatno slabiji i zahvaćaju manja područja.“

Umjesto uragana, Hrvatska je, kaže Božarov, izloženija lokalnim olujama, bujičnim poplavama i toplinskim valovima.

„Kod nas se češće događa da jedno mjesto pliva u vodi, dok nekoliko kilometara dalje ne padne ni kap kiše. Globalno gledano, najveće prijetnje za Hrvatsku i dalje su toplinski valovi i suše,“ ističe.

Božarov dodaje kako je „mala mogućnost da bi se kod nas pojavila oluja razmjera onih atlantskih“, jer smo zaštićeni zatvorenim Mediteranom i kopnenim masama koje ublažavaju razorne efekte takvih sustava.

Uragani daleko, ali klima sve bliže

Iako se slike tropskih uragana čine kao scena iz nekog drugog svijeta, Hrvatska nije izuzeta iz klimatskih promjena koje stoje iza tih pojava.
Toplinski valovi, suše i lokalne poplave sve su češći podsjetnici da klimatski ekstremi dolaze u raznim oblicima – i da je vrijeme da ih počnemo shvaćati ozbiljno.
Srećom, kako kaže Božarov, snažni uragani zasad ostaju daleko – ali upozorenje prirode je tu, i ne bismo ga trebali ignorirati.