Šverc ugroženih vrsta životinja – ne događa se negdje drugdje, nego i kod nas!

Krijumčarenje životinja nije problem “tamo negdje” nego i ovdje – na jugu Hrvatske. Na granicama naše županije, carinici i čuvari prirode sve češće otkrivaju kornjače, ptice, pa čak i zmije koje netko pokušava nelegalno prenijeti. 

– Najčešće su to kopnene i slatkovodne kornjače, zmije i ptice. Većinom se nelegalna trgovina događa tijekom turističke sezone, ali evo – i jutros smo imali slučaj oduzimanja nekoliko vrsta kornjača, otkriva Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.

Kako kaže, naša je županija posebno osjetljiva zbog geografskog položaja.
– Pogranična smo županija, a najveći šverc događa se na granicama sa susjednim državama – Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, ali i Crnom Gorom. U suzbijanju ilegalne trgovine surađujemo s Carinskom upravom, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, te Inspektoratom zaštite prirode. Naša ustanova jedan je od sudionika u tom lancu sprečavanja trgovine, objašnjava ravnateljica.

Kada carina zabilježi pokušaj prijenosa životinja, na teren odmah izlaze čuvari prirode.
– Ako pronađemo ptice, zmije ili kornjače, donosimo ih u prostorije ustanove, hranimo ih i zbrinjavamo do konačnog transporta u Zoološki vrt Zagreb. Kad se radi o pticama, surađujemo i sa Sokolarskim centrom u Šibeniku. Sve do otpreme, brinemo o njima kao o našima, kaže.

Osim službenih akcija, puno znači i pomoć građana.
– Ako netko primijeti sumnjivu aktivnost, može se javiti nama, policiji ili inspektoratu. Imali smo i nedavnu dojavu o nelegalnom držanju ptica – ljudi ih često drže zbog pjeva, a kornjače kao kućne ljubimce. No, u nekim dijelovima svijeta te se vrste koriste i za hranu ili u medicinske svrhe, što dodatno potiče krijumčarenje, dodaje.

Krijumčari su često motivirani zaradom, ali i željom da imaju “egzotične” životinje kod kuće. Neki ih prodaju kolekcionarima, drugi ih drže kao trofeje, a treći ih preprodaju na crnom tržištu gdje cijene pojedinih vrsta dosežu i tisuće eura.

Ovaj problem nije iznimka, nego kontinuirana pojava.
– Već ovog mjeseca imali smo dvije dojave – jednu na Brgatu, drugu na Karasovićima. Hrvatska je potpisnica međunarodne konvencije CITES, koja se bavi suzbijanjem nelegalne trgovine divljim životinjama i biljkama. Uspjeh se temelji na suradnji između policije, carine, inspektorata i javnih ustanova – svi smo povezani i zajedno reagiramo, ističe.

No ključ svega ipak je – edukacija.
– Edukacija je pola posla. Važno je informirati i lokalno stanovništvo i ljude koji rade u državnim službama. U suradnji s Ministarstvom održali smo niz edukacija za carinu, policiju, inspektorat i djelatnike ustanova. Upravo su ove dojave i zapljene rezultat te edukacije i dobre suradnje između svih sektora, zaključuje ravnateljica.

Ako primijetite sumnjivo držanje, prodaju ili prijenos životinja, obavijestite Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, policiju ili carinu. Svaka dojava može spriječiti novi pokušaj šverca i pomoći da zaštićene vrste ostanu ondje gdje im je mjesto – u prirodi.