CRNA GORA NA KORAK DO EU Spor oko broda „Jadran“ i Morinja još koči odnose Hrvatske i Crne Gore, ali Crnogorci su sami sebi najveća prepreka

Ibrahimović je poručio da Crna Gora može završiti pregovore o pristupanju Europskoj uniji već 2026. godine, Grlić-Radman naglasio je važnost rješavanja otvorenih pitanja i suočavanja s ratnim zločinima poput logora Morinj dok Pahor smatra da EU zbog geopolitičkih razloga sada više nego ikad treba Crnu Goru i Balkan.

Nakon diplomatskog incidenta jučer prilikom polaganja vijenaca na lokaciji nekadašnjeg logora Morinj, crnogorski portal POBJEDA objavio je članak s izjavama crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića, hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića-Radmana i bivšeg slovenskog predsjednika Boruta Pahora na temu europskog puta Crne Gore, izazova u regiji te suočavanja s prošlošću.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović izjavio je da Crna Gora može završiti pregovore o pristupanju Europskoj uniji već sljedeće godine, naglasivši da sve ovisi o domaćim naporima.

„Možemo završiti pregovore sljedeće godine jer sve zavisi od nas. Naše članstvo u EU je nezaustavljiv proces i to se potvrđuje. Nisam od onih koji nagađaju, nego od onih koji rade. Imamo zamah i vjerujem da ćemo biti sljedeća članica. Važno je da imamo konsenzus na putu prema EU i taj je put nezaustavljiv. Vjerujem u naše partnere da će ispoštovati ono što mi radimo i prepoznati momentum koji je dobar i za Crnu Goru i za EU. Vidimo EU kao uspješnu priču“, nada se Ibrahimović ističući da najveće prepreke ulaska Crne Gore u EU vidi unutar države.

„Ono što je barijera mislim da je do nas i za sada ne prepoznajem ozbiljniju vanjsku prepreku. Oni koji žele vidjeti Crnu Goru u EU trebaju biti s nama, u vlaku prema EU. A oni koji ne žele europske vrijednosti sami će sebe diskvalificirati“, poručio je Ibrahimović.

Na pitanje rade li svi članovi Vlade u istom smjeru, Ibrahimović izbjegava direktan odgovor napominjući kako njegov optimizam dijele međunarodni partneri.

„To nije samo moj optimizam, već ga prepoznaju međunarodni partneri. Oni vide napredak Crne Gore, a oni koji ne mogu dostići ono što mi tražimo, sami će sebe isključiti“, ponovio je ministar vanjskih poslova Crne Gore. Najavio je i da će Crna Gora sljedeće godine biti domaćin Samita Europskog procesa, što vidi kao važan signal europskoj i međunarodnoj javnosti.

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman izjavio je da je Hrvatska saveznik Crne Gore u procesu pristupanja EU.

„Mi smo susjedi i sve što je vezano za dobrosusjedske odnose su prijateljske vrijednosti. Morate ulagati najbolje što možete da bi ti odnosi bili što bolji, ali to nije jednosmjerna ulica, mora se i jedna i druga strana angažirati. Kada govorimo o članstvu, to ovisi o političkoj eliti Crne Gore i siguran sam da je ova Vlada proeuropski orijentirana. Svi ostali koji su angažirani oko europske perspektive moraju vidjeti što EU donosi Crnoj Gori“, uvjeren je Grlić-Radman.

Dodao je da je Hrvatskoj članstvo u EU višestruko koristilo.

„To je bio težak posao, ali donosi koristi društvu, institucijama, jača sigurnosne i financijske institucije, slobodu medija. Crna Gora mora uložiti velike napore kako bi ostvarila sve što je na stolu. Ne bih se natjecao u prognozama kada je riječ o godini pristupanja jer je to nezahvalno“, rekao je hrvatski ministar.

Upozorio je na to da Balkan i dalje opterećuju bilateralna pitanja koja utječu na stabilnost i slabe institucije.

„Treba jačati institucije, a elite koje ne dijele iste vrijednosti ne mogu se naći u tom procesu. Hrvatska, koja se smatra uspješnom pričom, ima uređena manjinska prava i to želimo prenijeti našim partnerima i saveznicima u Crnoj Gori“, objasnio je Grlić-Radman ne bježeći od odgovora o povijesnim i otvorenim pitanjima.

„Odšteta logorašima nije stvar financija, već pitanje morala, kao i pitanje nestalih osoba. Još tražimo 1074 osobe sa Srbijom, 14 s Crnom Gorom. To nadilazi bilateralno pitanje. Pravo je pitanje može li se zemlja koja je imala odgovornost za agresiju suočiti s prošlošću i pokazati političku volju da se to riješi?“, pita se Grlić-Radman.

Dodao je i da je Hrvatska emocionalno vezana za „Jadran”, brod JRM koji je u Crnoj Gori, a koji Hrvatska smatra svojim te kojemu je Split matična luka.

„Iako postoji ugovor o sukcesiji, to ćemo rješavati diplomatskim putem. Na pragu smo dogovora o odšteti logorašima, a tu je i pitanje otete imovine“, rekao je ministar te se osvrnuo na važnost Poglavlja 31 (vanjska, sigurnosna i obrambena politika).

„Smatramo da to poglavlje najbolje odražava regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose, a oni su ključno načelo EU i svaka država mora pokazati otvorenost u tom smislu“, rekao je Grlić-Radman, pohvalivši Ibrahimovića, ali dodavši da on mora imati podršku ostalih političkih lidera u Crnoj Gori.

Iako je odnos dvojice ministara vanjskih poslova ocijenjen kao izvrstan s obje strane, stavove ministra Ibrahimovića trebali bi dijeliti i njegovi politički kolege, a sudeći prema događaju jučer na mjestu nekadašnjeg logora Morinj, pitanje je koliko Crnogorci podržavaju proeuropske ideje svog ministra vanjskih poslova.

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor izjavio je da bi bio iznenađen ako Crna Gora ne uđe u EU do 2028. godine. Pahor razloge za takav optimizam vidi u novim geopolitikama EU.

„Ne samo zbog uvjeta koje će Crna Gora ispuniti, nego i zato što je u Bruxellesu došlo do promjene politike proširenja. Radostan sam da će Crna Gora, vjerojatno prva uz Albaniju, ući u EU. Bruxelles je promijenio pristup primanja država članica, ne samo zbog Ukrajine, već i zbog iskustva koje nas je naučilo da Balkanu treba pokazati koliko je važan proces proširenja. Crna Gora je najspremnija za takvu politiku proširenja“, uvjeren je Pahor.

Upozorio je da politika „srpskog svijeta” i utjecaj Rusije mogu biti prijetnja regiji, te dodao da EU ne smije zaboraviti Balkan dok je fokusirana na rat u Ukrajini.

Pitanje broda „Jadran“ sad već nadilazi politička pitanja, crnogorski ministar Ibrahimović uvjeren je da stvari po tom pitanju napreduju.

„Da vas podsjetim, tko je mogao pretpostaviti da će se usvojiti rezolucija o Srebrenici prije 15 godina? Rekli bi da je to nemoguće. Od desetak otvorenih pitanja s Hrvatskom, neka smo već riješili, a za više od pola smo blizu rješenja. Ako imate dvije strane koje žele riješiti spor, mogu ga riješiti. Dajte malo vremena. Hrvatski kolega misli da brod „Jadran” pripada njima, mi mislimo da pripada nama. Ali imamo izvanrednu suradnju i napredujemo u razgovorima“, zaključio je Ibrahimović.

Članak jasno pokazuje optimizam Crne Gore u pogledu EU puta i spremnost Hrvatske da bude saveznik, ali i insistiranje na rješavanju otvorenih povijesnih i moralnih pitanja. Najveći kamen spoticanja Crnogoraca za ulazak u EU su oni sami, pitanje je razmišljaju li svi važni politički akteri u susjednoj nam zemlji proeuropski, je li svim dužnosnicima jasno da je EU za Crnu Goru trenutačno jedini put? Pahor pak vidi geopolitički trenutak koji EU ne smije propustiti kako bi jačala svoje granice i pozicije na Balkanu.